(Patria) – U toku je predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini, ali je ključna politička pažnja ipak usmjerena na događaje u Beogradu i sahranu ratnog zločinca Ratka Mladića uz državne počasti.
O tome kako su na taj događaj reagirali EU i pojedine države, te kako bi se, u svjetlu tih implikacija, mogla razvijati politička situacija u BiH, uključujući i pitanje budućnosti institucije visokog predstavnika, u emisiji “7 Plus” Hayat televizije sinoć je govorio publicista i nekadašnji diplomata Fuad Đidić.
– Hrvatska je u mnogo boljoj poziciji da učini više u vezi s ovim događajem. Ona, naravno, ima i vlastiti interes da razgradi ovu sliku svijeta, ovu srbijansku sliku historije, koja je izrazito ideološka, te da javnosti pojasni njene stvarne dimenzije.
To jeste interes prije svega Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske, između ostalog zbog Vukovara i drugih historijskih činjenica.
S druge strane, ovo je situacija koja se koristi u predizbornoj kampanji za podgrijavanje javnog mnijenja, nacionalnog naboja, nacionalnog ponosa i narativa prema kojem je Mladić naš branitelj od nepravednog Zapada.
Taj vokabular i tu ideologiju snažno podržava Rusija, koja ovaj slučaj koristi kako bi dokazala navodnu nepravednost Zapada. Upravo je to ključni interes Rusije u cijeloj ovoj priči. To je ta linija i ta ruska nota u svemu ovome – ističe Đidić.
Očekuje da će izborni proces na predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini biti pošteniji i da bi novi tehnološki sistemi mogli donijeti realnije izborne rezultate.
– Međutim, postoji jedna bojazan, i to sasvim opravdana – riječ je o mogućnosti hakerskih napada. Pitanje je kakvu i koliku zaštitu imamo te da li smo potpuno sigurni. To nije samo interes Bosne i Hercegovine nego i mnogo širi međunarodni interes.
Spomenuo sam Rusiju, ali i mnoge druge zemlje pažljivo prate kako će se izborni proces završiti. Ova tehnologija, koliko god donosi pozitivne strane, nosi i određene rizike. Jedan od njih jeste mogućnost hakiranja i neovlaštenog pristupa sistemu.
Vidjeli smo da su se slične tvrdnje pojavljivale i u vezi s američkim izborima prije dolaska Donalda Trumpa na vlast. Ne daj Bože da se i kod nas rezultati pokušaju falsificirati na sličan način – kazao je Đidić.
Podsjeća da je 2001. godine Bosna i Hercegovina bila svojevrsni eksperiment američko-evropskog modela oslanjanja na male i marginalne političke stranke.
– Tada je postojao pokušaj da se ključni problemi ove zemlje riješe uz pomoć takvih stranaka, pa je formirana i Alijansa za promjene. Taj pokušaj završio je neuspjehom.
Vidimo da se sličan model ponovio i sada. To je koncept oslanjanja na male, marginalne i politički slabe stranke.
Zbog toga su na površinu isplivali ljudi koji, po mom mišljenju, nisu dorasli ozbiljnim političkim izazovima. Taj koncept je ponovo doživio neuspjeh.
Posljednjih dana svjedočimo činjenici da ideja prema kojoj će neko izvana demokratizirati Bosnu i Hercegovinu nije dala očekivane rezultate.
Umjesto da iz političkog prostora ukloni ekstremizam i fašizam, dogodilo se da su se takve pojave vratile na druga vrata – ističe Đidić.
Naglašava da mi bez Evrope ne možemo učiniti ništa ozbiljno i relevantno u ovoj zemlji, te da se upravo tamo događaju značajne političke promjene.
– AfD jača u Njemačkoj, govori se o rastu desnice u Švedskoj, koju također očekuju izbori. Zatim dolazi pitanje Francuske i izbora 2027. Tu su i Italija te Španija, koje se također suočavaju sa značajnim političkim procesima – navodi Đidić.
Prema njegovim riječima, zemlje koje predstavljaju osovinu evropske sigurnosti i politike nalaze se pred ozbiljnim transformacijama.
– Bosna i Hercegovina ne može riješiti svoja ključna pitanja bez saradnje s EU i tim državama. U sadašnjoj konstelaciji odnosa ne možemo sami riješiti pitanja poput državne imovine.
U taj proces mora biti uključena šira međunarodna zajednica. Evropska unija s jedne, te Sjedinjene Američke Države s druge strane, moraju aktivno učestvovati – zaključio je Đidić.
