(Patria) – Svi rokovi su probijeni, a troškovi gradnje uvećani na generacijskom projektu tunela Hranjen koji treba povezati Goražde i Sarajevo za 45 minuta vožnje, piše Federalna.ba.
Gdje su nizani propusti i kako je potrošeno 179 miliona maraka?
Iz Javnog preduzeća Autoceste FBiH tvrde da je pogrešan korak napravljen na samom početku, a posla ima i za tužilaštvo.
Potpis iz 2019. godine garantovao je završetak za tri godine. Danas, u sedmoj godini kopanja, početnih 80 miliona maraka potrošeno je na svega trećini planine.
Umjesto projekta procijenjenog na 350 miliona maraka, u gradnju se ušlo parcijalno, a posao i novac ugovarani su fazno.
– Svi su znali da će trebati 350 miliona, a raspisali su tender samo za iskop tunela, odnosno koliko su imali novca.
Nažalost, ovaj model koji je ugovaran, odnosno da se prvo radi iskop, pa ćemo onda ugovoriti sekundarnu oblogu, pa ćemo onda ugovoriti elektromašinsku opremu za ovaj tunel, pokazao se kao katastrofalan za ovaj projekt – kaže izvršni direktor za projektiranje i građenje Autocesta FBiH Asmir Dževlan.
– Ta prva faza, procijenjena na 80 miliona maraka, upravo zbog tih loših istražnih radova pokazala se kao potpuni podbačaj.
Nije realno bilo za 80 miliona maraka izgraditi i servisnu i glavnu cijev – smatra profesor na Univerzitetu u Tuzli i član Evropske akademije nauka i umjetnosti Nedim Suljić.
To je značilo složenu geologiju, podzemne vode i stalne deformacije, a da za dio potrebnih radova nije bilo ugovora. Kada se dođe do zakonskog limita izmjena postojećeg ugovora, radovi staju.
– U složenoj geološkoj formaciji u kojoj se izvode radovi u Hranjenu, i izvođač i nadzor bili su onemogućeni da implementiraju sve tehnike.
Nisu imali ugovore za te pozicije kako bi spriječili deformacije koje su se počele javljati na prvom kilometru – navodi Dževlan.
Hranjen je ugovoren po Žutoj knjizi FIDIC-a – izvođač paralelno projektuje i gradi, prilagođavajući radove terenu.
Princip je to “gradi i projektuj”, radilo se i bez građevinske dozvole, s neusaglašenim idejnim i glavnim projektom.
Stručnjaci upozoravaju da su površna istraživanja i posljedično loša projektna dokumentacija uz takav model pokrenuli domino-efekt.
– Oko 80 posto kompletnog masiva kroz koji prolaze i servisna i glavna cijev prolazi kroz jako loš, rastresit masiv, pete i šeste kategorije.
Trebala je potpuno drugačija, teška podgrada, masivni mlazni beton i potpuno drugačiji način izvođenja radova. Od početka se krenulo jako loše i to je školski primjer kako se ne trebaju graditi ovako složeni projekti – ističe Suljić.
U dokumentaciji o projektu otvoreno je, između ostalog, i pitanje pomjeranja trase prema području većeg hidrološkog rizika.
S vodom, koja je novi projekt u najavi, teče i tužilačka istraga, trenutno, Posebnog odjela Tužilaštva FBiH – POSKOK-a.
“Predmet se trenutno nalazi u fazi provjera navoda iz prijave, u cilju donošenja tužilačke odluke”, navode iz POSKOK-a.
Oko 70 posto tunela je završeno. Uloženo je 179 miliona maraka. Za kraj treba još toliko, a ni aktuelni ugovor ne obuhvata kompletan završetak. Je li moglo drugačije?
– Moglo se raspisati na 350 miliona, mogla je Vlada donijeti odluku da će svake godine izdvajati 50 miliona, kao što je izdvajano svake godine, i da imamo ugovore za sve radove – ističe Dževlan.
– To su problemi s kojima su mogli kalkulisati već kada se krenulo u taj projekt, jer je to veliki projekt, preko 5,5 kilometara. Područje je takvo kakvo jeste.
Bez obzira na sve te izgovore i pojavu vode, raznih struktura zemljišta, bez obzira na sve to, mislim da se moralo do sada završiti – poručuje premijer BPK Goražde Senad Čeljo.
Umjesto brze veze sa Sarajevom, Goražde je dobilo generacijski spomenik lošim procjenama. Tunel Hranjen danas je projekt natopljen vodom, milionima i tužilačkim spisima – u kojem građani još čekaju i vožnju i odgovornost.
