Zamjenik direktora SIPA-e pobjegao od hapšenja, direktor SIPA-e po nalogu Milorada Dodika napustio poziciju na četiri mjeseca, prešao u MUP Rs pa se vratio bez ikakve sankcije, kadrovi Granične policije hapšeni u više policijskih akcija zbog korupcije. Sve se ovo dogodilo u posljednje dvije godine, a do danas nije bilo ozbiljne analize stanja u sigurnosnom sektoru Bosne i Hercegovine i njene tri policijske agencije.
Svi ovi primjeri pokazuju da je sazrelo vrijeme za otvaranje razgovora o kadrovskim promjenama na čelnim pozicijama, a posebno pitanje je nacionalna struktura direktora i rotacija čelnih pozicija. Jedno od pitanja svakako treba biti i ograničenje mandat na jedan, a ne dva uzastopna jer se pokazalo da je dugotrajni ostanak na istoj poziciji put u korupciju i druge nezakonite radnje i zloupotrebe s pozicije moći.
Od samog osnivanja SIPA-e direktor je Srbin, a zamjenik Hrvat. U GP BiH direktor je Hrvat, a zamjenik Bošnjak, dok je na čelu DKPT-a Bošnjak, a ovdje postoje i dva zamjenika iz reda Srba i Hrvata.
Nekada je neko postigao dogovor o ovakvoj nakaradnoj podjeli pozicija po nacionalnom ključu. No, period od proteklih 20 godina pokazuje da je došlo vrijeme da se preispita taj dogovor i da se ključne pozicije u policijskim agencijama konačno odvoje od politike i političkih procesa i da zaista struka i policijski profesionalci unaprijede sektor i unutrašnje i vanjske sigurnosti BiH.
Ako uzmemo za primjer SIPA-u, direktor Darko Ćulum koji je na ovoj poziciji od jula 2020. godine u više navrata je pokazao da je pod punom političkom kontrolom. On je usred napada na ustavni poredak ostavio obezglavljenu SIPA-u i prešao u MUP Rs. Kada se „smirila“ politička i pravosudna kriza oko Milorada Dodika, Ćulum se bez ikakve sankcije u julu 2025. godine vratio na čelo SIPA-e. Na odgovornost ga nisu pozvali ni iz Nezavisnog odbora koji je jedini nadležan da Vijeću ministara BiH predloži smjenu. No, upravo u tom grmu leži zec. Članovi „Nezavisnog“ odbora vrlo su zavisni od istih političkih struktura koje čine vlast. Pa su tako jedni štitili Ćuluma, a drugi nešto ranije bjegunca od bh. pravosuđa Zorana Galića.
Podsjećamo, Galić je u julu 2024. godine bio na poziciji zamjenika direktora SIPA-e. Na toj poziciji nije bilo teško dobiti informaciju da mu se sprema hapšenje, pa je u noći prije policijske akcije, ilegalno prešao granicu BiH i Hrvatske. Duže od dvije godine Galić živi u Hrvatskoj, a Tužilaštvo BiH još uvijek nije podiglo optužnicu. Galiću se na teret stavlja zloupotreba službenog položaja još dok je bio direktor Granične policije BiH. Na čelu GP BiH proveo je dva mandata, a iako su protiv njega podnesene brojne prijave Tužilaštvu BiH, postupajući tužioci predmete su držali duboko u ladicama.
I u slučaju Galić, Nezavisni odbor je mjesecima razvlačio donošenje odluke o njegovom razrješenju. U konačnici Galića je Vijeće ministara BiH razriješilo dužnosti u oktobru 2024. godine i to na „lični zahtjev“. Danas je on penzioner, a penziju prima iz države iz koje je pobjegao.
Saga sa Ćulumom također nije dobila svoj pravosudni epilog. Za vrijeme Ćulumovog upravljanja ovom policijskom agencijom došlo je do promjene nacionalne strukture, a broj Bošnjaka je čak i manji od broja Srba. O činovanjima, unapređenjima i zapošljavanju novih kadrova već smo pisali. Kako sada stvari stoje Ćuluma sa pozicije može ukloniti samo ili hapšenje ili smrt.
Krivice ne može biti amnestirana aktuelna politička garnitura koju čini i Trojka koja je sigurnosni sektor gurnula u ruke Milorada Dodika i Dragana Čovića i omogućila im kadrovsko pustošenje Bošnjaka.
Treba podsjetiti da su bošnjački kadrovi Trojke (Zukan Helez i Elmedin Konaković) podigli ruku da se na mjesto zamjenika direktora SIPA-e imenuje Dragan Andrić samo nekoliko dana prije penzionisanja, ne tražeći prethodno da se Ćulum razriješi dužnosti. Zlobnici će reći da nije bilo mogućnosti za razrješenje jer ni HDZ ni SNSD nisu željeli glasati. Ali Trojka nikada nije pojasnila zašto je svojim glasanjem za Andrića dodatno ojačala savez Dodik-Čović u SIPA-i.
O propustima u Graničnoj policiji BiH koji su rezultirali da lica za kojima se traga sasvim uredno pređu granicu i još im se salutira, ili da sumnjiva lica uđu u BiH sa ko zna čim u automobilu koji niko ne pregleda pisalo se godinama.
Tužilaštvo BiH u proteklih nekoliko godina podiglo je više optužnica protiv graničnih policajaca zbog različitih krivičnih djela.
Brojni su i disciplinski postupci koji se vode protiv graničnih policajaca po žalbama građana na njihovo postupanje. Odbor za žalbe građana zaprimi najveći broj žalbi koji se odnosi upravo na postupanje policijskih službenika Granične policije BiH. I takva situacija je godinama.
Pred narednim sazivom Vijeća ministara BiH i novim članovima Nezavisnog odbora kao prioritet treba postaviti pitanje sigurnosnih agencija i potpunu depolitizaciju kada je riječ o imenovanjima. Tek onda bi policijske agencije mogle biti u službi građana, a ne političkih nalogodavaca.
