(Patria) – “Dobro jutro. UNESCO je obavijestio mene i Francesca da je naš rad u Komisiji obustavljen zbog internih problema s vaše strane, nakon pisma pritužbe jednog od članova Komisije. Naše učešće će se nastaviti tek nakon što se ti interni problemi riješe. Stoga se bojim da nećemo biti dostupni dok nas UNESCO ne obavijesti. Možete provjeriti sa UNESCO-om u slučaju da niste obaviješteni. Puno hvala, George i Francesco”.
Ovo je, u svom mailu, upućenom 7. septembra ove godine, napisao George Okello Abungu iz Kenije, jedan od dvojice međunarodni član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Time je, i formalno, potvrđeno da je UNESCO suspendirao svoje učešće u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, instituciji Bosne i Hercegovine koja uspostavljena na osnovu Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Oba međunarodna člana Komisije, italijanski profesor Francesco Bandarin te profesor George Okello Abungu iz Kenije, su se povukla do daljnjeg, odnosno sve dok Bosna i Hercegovina ne riješi probleme koje je svojim djelovanjem uzrokovao predjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Da su se međunarodni članovi Komisije povukli, prva je saopćila članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ali je iz Kabineta Denisa Bećirovića saopćeno da to nije tačno.
Iz Bećirovićevog kabineta su u petak za Slobodnu Evropu saopćili kako su se članovi Komisije za nacionalne spomenike BiH dogovorili da neće zasjedati tokom predizbornog perioda.
“Iz Republike srpske 10 godina miniraju rad Komisije. Predsjedništvo BIH je donijelo odluku o imenovanju novih članova i ona je počela sa radom”, dodaju iz Bećirovićevog kabineta, 25. septembra.
No, da je Bećirović slagao u izjavi za Slobodnu Evropu, potvrđuje i mail koji je u posjedu Istrage, a u kojem George Okello Abungu iz Kenije piše da ga je UNESCO obavijestio da obustavlja rad “zbog internih problema u BiH” na koje je upozorio “jedan član Komisije”.
Podsjećamo, u januaru ove godine član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda pokrenuo je proceduru donošenja odluke o vraćanju stranih članova u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je upozorio da bi pokretanje takve procedure moglo ugroziti rad Komisije jer bi, u slučaju odustajanja UNESCO-a od članstva u Komisiji, sve bilo blokirano. No, nakon pritiska iz stranaka Trojke, Komšić je, na kraju, podržao Bećirovićev prijedlog.
“Komisija je sastavljena od 5 (pet) članova. Dva (2) člana su iz entiteta Federacije Bosne i Hercegovine, a jedan (1) je iz entiteta Republika srpska. Preostala dva (2) člana nominira generalni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu – UNESCO. Predsjedništvo BiH imenuje svih 5 (pet) članova Komisije, na period od pet godina, bez javnog konkursa, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Predsjedništvo BiH će imenovati članove Komisije najkasnije u roku od 30 dana nakon isteka mandata postojećih članova Komisije, a proces nominacije će pokrenuti najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata. U slučaju prestanka članstva u Komisiji iz bilo kojeg razloga, prije isteka mandata, Predsjedništvo BiH imenuje pojedinačne članove Komisije najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka, odnosnog članstva, u Komisiji”, navedeno je u Odluci koju je je Predsjedništvo BiH donijelo 12. januara, glasovima 2:1, odnosno preglasavanjem Željke Cvijanović.
U Odluci je navedeno da će Komisija o svim pitanjima iz svoje nadležnosti donositi odluke većinom glasova ukupnog broja svojih članova.
Krajem juna ove godine, na osnovu te Odluke, Predsjedništvo BiH je, preglasavanjem Željke Cvijanović, imenovalo članove Komisije. U Komisiju su, tako, imenovani Mirzah Fočo (Bećirovićev prijedlog), Zoran Mikulić (Komšićev prijedlog) i dva predstavnika UNESCO-a., italijanski profesor Francesco Bandarin te profesor George Okello Abungu iz Kenije. Željka Cvijanović nije imenovala predstavnika Rs-a u Komisiji. Nakon toga Željka Cvijanović je pokrenula pitanje zaštite vitalnog entitetskog interesa, i Narodna skupština Rs je dvotrećinskom većinom podržala njen veto. Zbog toga Sekretarijat Predsjedništva BiH nije želio objaviti odluku o imenovanju članova Komisije u Službenom glasniku BiH, navodeći da, zbog veta Rs, odluka nije stupila na snagu.
Zbog toga se Denis Bećirović obratio Ustavnom sudu BIH, tvrdeći da Željka Cvijanović nije imala pravo na pokretanje zaštite vitalnog entitetskog interesa, jer ova odluka nije iz domena vanjske politike. Istovremeno, Cvijanovićeva je tvrdila da samim imenovanjem stranih članova (UNESCO), ovo pitanje postaje vanjskopolitičko.
Na kraju, sami predstavnici UNESCO-a su se odlučili povući dok se ovo pitanje ne razriješi. To znači da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika više i ne postoji. Odluka o imenovanju novih članova nije stupila na snagu. A čak i da jeste, ne bi bilo kvoruma za održavanje, jer Rs nije imenovao svog predstavnika, a UNESCO je povukao svoja dva predstavnika. Tako da su, od ukupno pet predviđenih članova, “unutra” samo dva člana. Ovo je direktna posljedica djelovanja aktualnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića koji je još u januaru upozoravan na ovakav scenarij.
Na osnovi ovlaštenja iz Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH Komisija donosi odluke o proglašenju pokretnih i nepokretnih dobara nacionalnim spomenikom. Na osnovu odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Komisija daje inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora, priprema prijedloge ugovora, učestvuje u prethodnim pregovorima radi zaključivanja međunarodnih ugovora na ekspertnom nivou, izvršava međunarodne ugovore, te obavlja druge poslove međunarodne saradnje u oblasti zaštite nacionalnih spomenika, koji se odnose naročito na:
zastupanje interesa Bosne i Hercegovine u vezi sa potpisivanjem i provođenjem međunarodnih konvencija;
rješavanje spornih pitanja od zajedničkog interesa za Bosnu i Hercegovinu i druge države, odnosno međunarodne organizacije;
odlučivanje o kandidaturi nacionalnih spomenika za upis na Listu svjetske baštine (UNESCO) i Listu 100 najugroženijih spomenika (WMW) i sl.;
saradnju s INTERPOL-om, drugim međunarodnim organizacijama i državama u slučajevima nestanka pokretnih nacionalnih spomenika;
pitanja procedure za izvoz pokretnih nacionalnih spomenika i davanja garancija za njihovu zaštitu u slučaju privremenog izvoza;
davanje koncesija stranim državljanima za istraživanja koja se odnose na nacionalne spomenike;
osiguranje sredstava iz donacija za finansiranje rada Komisije i zaštitu nacionalnih spomenika;
angažman stranih eksperata za potrebe Komisije.
Sva ova pitanja trenutno nema ko rješavati.
