(Patria) – Ako nakon Općih izbora 2026. godine političke stranke u Federaciji BiH pomisle da mogu mjesecima ili godinama pregovarati o vlasti, dok će stara Vlada nastaviti raditi kao da se ništa nije dogodilo – ustavne izmjene koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt sada im jasno govore, ne može.
Nakon izbora više neće biti moguće beskonačno razvlačiti formiranje nove Vlade Federacije BiH i četiri godine čekati da politički dogovori „sazriju“. Ako stranke ne uspiju formirati vlast u predviđenim rokovima, postoji samo jedan izlaz – novi izbori.
Ovo je jedna od najvažnijih posljedica ustavnih promjena koje je Schmidt nametnuo nakon političke krize koja je kulminirala poslije izbora 2022. godine, ali čiji je pravi uzrok bio mnogo ranije.
Nakon izbora 2018. godine nova Vlada FBiH uopće nije formirana. Vlada iz prethodnog mandata nastavila je raditi u tehničkom mandatu, a građani su praktično dobili paradoksalnu situaciju – glasali su za novu vlast, ali je stara vlast ostala na funkcijama sve do 2023. godine.
Ista priča prijetila je da se ponovi i nakon izbora 2022. godine.
Schmidt je 27. aprila 2023. godine intervenisao kako bi omogućio imenovanje nove Vlade Federacije BiH, ali je istovremeno otvorio put za drugačiji sistem. Ustavnim promjenama uvedeni su rokovi i mehanizmi koji bi trebali spriječiti da Federacija ponovo četiri godine čeka politički dogovor.
Promjene su formalizovane Amandmanom CXXXI, koji je stupio na snagu 1. maja 2024. godine.
A šta to sada znači nakon izbora?
Prvo kreće političko pregovaranje, ali više nema beskonačnog vremena.
Predsjednik Federacije BiH predlaže mandatara za kojeg procjenjuje da može okupiti parlamentarnu većinu.
Za imenovanje Vlade potrebna je saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika Federacije BiH. Za taj prvi pokušaj predviđen je rok od 30 dana.
Ako dogovor izostane, slijedi još jedan pokušaj i dodatnih 30 dana.
Ali ni tada priča nije završena.
Ako ponovo nema trojne saglasnosti, aktivira se rezervni ustavni mehanizam. Predsjednik Federacije BiH može predložiti Vladu uz podršku samo jednog potpredsjednika.
Takav prijedlog potom ide pred oba doma Parlamenta Federacije BiH, gdje slijedi glasanje pod ustavom propisanim uslovima.
A onda dolazimo do najvažnije promjene.
Ako ni kroz ove mehanizme ne bude formirana vlast, političke stranke više nemaju mogućnost da jednostavno kažu: „Nema dogovora, neka ostane stara Vlada.“
U tom slučaju slijedi ono čega su se politički akteri godinama najviše plašili – novi izbori.
Parlament Federacije BiH i skupštine svih deset kantona automatski se raspuštaju, a raspisuju se prijevremeni izbori za Predstavnički dom Parlamenta FBiH i kantonalne skupštine.
Drugim riječima, ako političari ne mogu napraviti vlast, građani dobijaju novu priliku da naprave politički odnos snaga iz kojeg će vlast morati biti formirana.
To potpuno mijenja dosadašnju računicu.
Do sada je politički zastoj mogao biti vrlo komotan za one koji nisu željeli napraviti dogovor. Izbori prođu, stranke mjesecima pregovaraju, rokovi prolaze, a postojeća Vlada nastavlja raditi u tehničkom mandatu.
Sada je poruka drugačija:
Možete pregovarati. Možete tražiti većinu. Možete pokušavati napraviti različite koalicije. Ali ne možete blokirati Federaciju četiri godine i očekivati da zbog toga niko ništa ne može učiniti.
Ako politička matematika ne proizvede vlast, na scenu ponovo stupaju birači.
Novi saziv zakonodavnih tijela potom bira novo rukovodstvo Federacije BiH i proces formiranja vlasti počinje iznova.
Upravo zbog toga Opći izbori 2026. godine imaju još jednu dimenziju. Nakon objave rezultata neće se pratiti samo ko je osvojio koliko mandata i ko će s kim praviti koaliciju. Jednako važno bit će i koliko će dugo stranke uspjeti pregovarati prije nego što se aktiviraju ustavni rokovi.
Federacija BiH tako prvi put dobija mehanizam kojim se politička blokada može vratiti tamo gdje i pripada – građanima.
Ipak, važno je naglasiti: ovaj mehanizam odnosi se na Federaciju BiH i njene kantone. Pravila za formiranje Vijeća ministara BiH na državnom nivou ostaju nepromijenjena.
Dakle, nakon izbora 2026. godine političarima u Federaciji ostaje mogućnost da se dogovaraju – ali više nemaju luksuz da se ne dogovore četiri godine.
Jer ako ne bude vlasti, može biti novih izbora.
