(Patria) – U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras je upriličena Svečana akademija povodom 23. godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića.
Tokom akademije, koju su organizovali Muzej “Alija Izetbegović” i Fondacija “Alija Izetbegović”, upriličen je i panel posvećen slobodi misli, govora i izvještavanja, s posebnim osvrtom na mjesto slobode u Izetbegovićevoj misli i političkom djelovanju.
Fahira Fejzić-Čengić, profesorica na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu, kaže da je Izetbegović bio čovjek čiji su umjerenost, čvrsti stavovi i odnos prema državi BiH ostavili dubok trag.
Profesorica Fejzić-Čengić naročito je istakla da njegove ideje i danas mogu biti putokaz u vremenu novih političkih i društvenih izazova.
Podsjetila je da je prije 21 godinu napisala predgovor za knjigu “Bosna je velika tajna”, u kojoj su objedinjena 53 Izetbegovićeva intervjua iz perioda od 1989. do kraja 1995. godine.
Pojašnjava da je predgovor naslovila sa “Čovjek koji je tiho pričao, a daleko se čuo”, ocijenivši da ga ta rečenica i danas najbolje opisuje.
– Dobro sam ga poznavala, s njim razgovarala, profesionalno i privatno, posmatrala ga, analizirala i zaključivala – ističe Fejzić-Čengić.
Dotakla se i vremena u kojem živimo, upozorivši na snažan uticaj medijskih senzacija, spinova i političkih spektakala te potcrtala važnost kritičkog promišljanja, zdravog razuma i oslanjanja na vjerodostojne izvore.
Također je podsjetila na Izetbegovićevu misao da je “Bosna zemlja u kojoj je stabilna samo njena kolebljivost”, kao i na njegov stav da je BiH moguća kao građanska država u kojoj se svi njeni građani i narodi osjećaju dobro na svakom njenom dijelu.
U nastavku obraćanja posebno je istakla Izetbegovićev način donošenja važnih političkih odluka, navodeći da je imao savjetodavno tijelo od 30 ljudi s kojima se konsultovao o ključnim pitanjima.
– Nikad krupne odluke ne donosim sam. O svemu se s tim intelektualcima, sa tom elitom, savjetujem – citirala je Izetbegovića, ocijenivši da danas takvog pristupa nedostaje i u političkim strankama i na različitim nivoima vlasti.
Fejzić-Čengić je podsjetila i na njegove stavove da promjena granica može dovesti do rušenja postojećeg poretka, da treba istrajno graditi demokratiju i pravdu te da se Bosna ne može dijeliti.
Navela je da tragedija svakog naroda počinje onda kada počne gubiti vlastiti identitet i dostojanstvo, apelujući na njegovanje kulture sjećanja, čuvanje knjiga, porodice, zavičaja i vlastitog dostojanstva.
Obraćanje je završila podsjećanjem na Izetbegovićev odgovor na pitanje šta ostavlja Bosni i Bošnjacima: “Vjeru u Boga i vjeru u sebe”.
Spomenuti panel moderirali su novinari Almasa Hadžić, Sead Omeragić, Asim Metiljević i Adnan Rondić, koji su govorili o Izetbegovićevom odnosu prema medijima i kritičkoj riječi, značaju otvorenog dijaloga i medijskog pluralizma te izazovima očuvanja slobode javnog izražavanja.
Kroz lična sjećanja na susrete s predsjednikom Izetbegovićem u različitim okolnostima i vlastita profesionalna iskustva, učesnici su se osvrnuli i na to kako se te slobode razumiju i ostvaruju i danas.
Ranije danas povodom godišnjice smrti položeno je cvijeće na mezar Alije Izetbegovića na Šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu.
