Antidržavni nasrtaji i s istoka i sa zapada još će se više pojačati nakon izbora 4. oktobra. Zato će za naredni mandat 2026-2030. biti od ogromnog značaja koje politike i ljudi će biti izabrani u državne institucije.
Izjavio je to u intervjuu za Novinsku agenciju Patria (NAP) delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dženan Đonlagić (DF).
Đonlagić je govorio o predstojećim Općim izborima, (ne)funkcionisanju državne vlasti, izboru novog visokog predstavnika i njegovim ključnim prioritetima u budućnosti, a ukazao je i kako se odbraniti od sve učestalijih i jačih nasrtaja unutrašnjih i vanjskih neprijatelja države Bosne i Hercegovine.
Kakva su Vaša očekivanja od Općih izbora u oktobru ove godine i koliko je važno da u Predsjedništvu BiH opet imamo probosansku većinu?
Đonlagić: Važno je imati 2:1 za državu i jačanje državnih institucija. Kao nikada ranije. Ono što nam slijedi u mandatu 2026-2030. godina neće biti nimalo bezazleno. Građani će to odvagati u ispravnom smjeru i izabrati takav odnos. Siguran sam da velika većina ljudi razumije značenje tog odnosa 2:1.
Svjedoci smo da čak i kad probosanska strana ima većinu u Predsjedništvu BiH, mogu biti donesene neke odluke štetne po državu. Tu prije svega mislim na preglasavanje Željka Komšića prilikom imenovanja Borjane Krišto za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH. Kako Vi na to gledate?
Đonlagić: Samo jedan dan u četiri godine odredi sudbinu mandata i rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Ovo čemu svjedočimo danas je rezultat takvog preglasavanja. Denis Bećirović je dao glas Borjani Krišto “gratis”, bez da je tražio da se prethodno, recimo, imenuje glavni pregovarač ili da se, recimo, BHRT pozicionira kao budžetski korisnik državnog budžeta.
Bilo šta od navedenog bilo bi više od koristi nego ono čemu smo svjedočili nakon imenovanja Borjane Krišto preglasavanjem Komšića. Ovo je nepobitna činjenica.
Nakon formiranja koalicije Trojka-SNSD-HDZ trojkaši su na sva usta najavljivali ubrzani napredak na putu ka članstvu u EU. No, posljednjih mjeseci nema nikakvog napretka u tom pogledu, ni EU zakona, niti glavnog pregovarača, a čak se ne uspijevaju dogovoriti ni o povlačenju sredstava iz Plana rasta. A Trojka nije uspjela odstraniti ni SNSD iz vlasti bagerom…
Đonlagić: Mandat vlasti Trojke okupljene oko SNSD-a i HDZ-a je potpuni debakl. Evropski put je pretvoren u makadam, nema otvaranja pregovora o članstvu, novac iz Plana rasta je propao, a ministri iz SNSD-a nikada nisu izbačeni iz Vijeća ministara BiH.
Sigurnosni i finansijski sektor u potpunosti je prepušten kadrovima HDZ-a i SNSD-a. Nije riješeno pitanje stalne metodologije izračuna koeficijenata raspodjele novca od PDV-a, akciza i putarina. Procjenjuje se da u ovom trenutku 200 miliona KM koje pripadaju Federaciji BiH troši Republika srpska.
Imamo i neriješeno pitanje stabilnog finansiranja javnog emitera BHRT-a. Apsolutno nijedan problem nije riješen do kraja. Posebno zabrinjava što su sve ključne poluge vlasti preuzele antidržavne politike i što razvaljuju sistem i institucije iznutra, formalno iz institucija.
Trojka je dva puta imenovala SNSD-ovog čovjeka za ministra finansija i trezora BiH – Zorana Tegeltiju prvi i Srđana Amidžića drugi put. Da bi stvar obesmislili do kraja, istog Zorana Tegeltiju su nagradili pozicijom direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Već mjesecima nema nijednog važnog zakona iz Vijeća ministara BiH da je upućen u Parlament BiH. Ništa, dupla nula. Trojka kao dio vlasti se dovela u situaciju da u Domu naroda više nema nijednog delegata.
Nula od petnaest je bilans stanja Trojke. Špirić i Čović ih motaju oko malog prsta i baš se iživljavaju želeći poslati političku poruku strankama Trojke da su propali skroz. Dno dna.
Vezano za fenomen “bagera”, evo još jedna ilustracija bespomoćnog slučaja. Naša stranka, čiji kadrovi sjede u Vladi Federacije BiH, još u decembru 2025. godine najavila je smjenu Uprave Javnog preduzeća (JP) Autoceste Federacije BiH. Treba li uopšte podsjećati da se od tada do danas to nije desilo?
Sve se ovo dešava u trenutku kada su ključne evropske finansijske institucije – i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska investicijska banka (EIB) jasno poručile da neće odobravati nove tranše kredita dok se ne promijeni aktuelno rukovodstvo JP Autoceste Federacije BiH. Zato su svi radovi “na čekanju”, sve je stalo.
Kako gledate na trzavice oko visokog predstavnika, čiju funkciju privremeno obnaša Louis Crishock. Kako mislite da će se to raspetljati i ko će na kraju popustiti – SAD ili EU, s obzirom na to da i dalje nema kandidata koji zadovoljava očekivanja obje strane. Šta prema Vašem mišljenju treba biti primarni zadatak budućeg visokog predstavnika?
Đonlagić: Koliko vidim, danas SAD već imaju visokog predstavnika na čelu OHR-a. SAD će imati svog čovjeka i u narednom periodu. To je danas kristalno jasno. Poražavajuće je gledati kako Evropska unija nema jedinstven stav i kako ih Trumpova administracija razvlači kao malu djecu.
Primarni zadatak treba biti ispunjavanje sljedećih pet ciljeva: prihvatljivo i održivo rješenje pitanja državne imovine; prihvatljivo i održivo rješenje vojne imovine; potpuna provedba Konačne arbitražne odluke za Brčko; fiskalna održivost države, što uključuje stabilan sistem raspodjele prihoda i funkcionisanja UIO BiH; i uvršćivanje vladavine prava - između ostalog kroz provedbu strategije za ratne zločine i reformu pravosuđa.
Kako gledate na sve intenzivnije secesionističko djelovanje vlasti u Rs? S druge strane, političari s hrvatskim predznakom konstantno gledaju u Zagreb iščekujući da im on nekakvim rezolucijama i deklaracijama opet stvori tu neku Herceg-Bosnu kroz treći entitet. Imaju li bh. institucije snage oduprijeti se, ali ne samo verbalno, takvim nasrtajima vanjskih ali i unutrašnjih državnih neprijatelja?
Đonlagić: Imaju, samo sa jasnim ciljevima i pravim ljudima na ključnim državnim pozicijama. Ovi što su odabrani od strane Dodika i Čovića poslije izbora 2022. godine jasno su pokazali da ovo ne znaju iznijeti.
Nažalost, danas su antidržavni elementi jači od onih državotvornih. Ovi antidržavni nasrtaji i sa istoka i sa zapada će se još više pojačati nakon izbora 4. oktobra.
Zato sam kazao na početku našeg razgovora da će za naredni mandat 2026-2030. biti od ogromnog značaja koje politike i koji ljudi će biti izabrani u državne institucije. Velika odgovornost će zato biti i na građanima koga će izabrati 4. oktobra.