Uprava Elektroprivrede Bosne i Hercegovine prvi put je u zvaničnom dokumentu priznala da je ova kompanija u dubokoj krizi i da više nije u stanju redovno izmirivati svoje finansijske obaveze. Generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić 1. jula potpisao je Uputstvo o postupanju i prioritetima izmirenja obaveza i ograničenjima troškova u uslovima otežane likvidnosti Društva, kojim se uvodi krizni režim poslovanja i upravljanja novcem u kompaniji. Kroz uspostavljanje posebnog modela rada u kojem će se novac raspoređivati isključivo prema određenim prioritetima i rezati troškovi, cilj je, kako se navodi u ovom dokumentu, osigurati „nesmetan minimum odvijanja poslovnih procesa”, spriječiti blokade računa i minimizirati rashode.
Na početku dokumenta pojašnjava se da se stanjem „otežane likvidnosti“ smatra situacija „kada Društvo na dan dospijeća obaveza nema dovoljno raspoloživih novčanih sredstava za izmirenje istih ili kada se prema projekciji novčanog toka utvrdi da Društvo neće imati dovoljno raspoloživih novčanih sredstava za izmirenje svih obaveza koje će dospjeti u posmatranim periodima.“ Dakle, Uprava priznaje da Elektroprivreda BiH nema dovoljno novca da plati sve račune kada dospiju, odnosno procjenjuje da ga uskoro neće imati.
Zbog takvog stanja, kako stoji u dokumentu, uvodi se sistem prioriteta plaćanja.
– Sve obaveze Društva koje dospijevaju se razvrstavaju u tri (3) sukcesivne kategorije prioriteta. Isplata obaveza iz niže kategorije prioriteta ne može se izvršiti ukoliko nisu namirene dospjele obaveze iz više kategorije prioriteta, osim u izuzetnim slučajevima predviđenim ovim Uputstvom – stoji u članu 3. Uputstva.
U prvu kategoriju prioriteta spadaju plate zaposlenih, PDV i ostali porezi, kreditne obaveze prema bankama i međunarodnim finansijskim institucijama, izvršna sudska rješenja te dozvole, naknade i takse.
– U slučaju da Društvo ne raspolaže sa dovoljno novčanih sredstava za izmirenje svih dospjelih obaveza iz prve kategorije prioriteta, Sektor za upravljanje finansijama će, unutar pregleda dospjelih obaveza, utvrditi prijedlog internog redoslijeda plaćanja, primjenom redoslijeda obaveza u odnosu na operativna sredstva na računu Društva, te isti dostaviti Izvršnom direktoru za ekonomske poslove na saglasnost – piše u dokumentu.
Dobavljači koji su, kako se navodi, “ključni za održavanje poslovnog procesa” su tek u drugoj kategoriji prioriteta, dok u trećoj kategoriji prednost imaju obaveze pred utuženjem. Uprava je naložila i da se obustave avansna plaćanja dobavljačima koji već imaju evidentiran dug ili nisu opravdali ranije isplaćene avanse. Na ovaj način se pokušava spriječiti dodatni odliv gotovine.
Dokument pokazuje i da EP BiH više neće planirati finansije na godišnjem ili kvartalnom nivou, već praktično uvodi krizni model upravljanja gotovinom. Sektor za upravljanje finansijama dobio je obavezu da svakog mjeseca pravi projekcije novčanog toka, prati očekivane prilive i dospjele obaveze te redovno izvještava Upravu i Nadzorni odbor.
Posebno poglavlje odnosi se na ograničenje potrošnje. Dok traje stanje otežane likvidnosti, nalaže se privremena obustava svih nabavki koje nisu nužne za poslovanje, kao i ograničavanje troškova reprezentacije i službenih putovanja, smanjenje troškova edukacija i seminara i ograničavanje svih ostalih diskrecionih troškova. Izvršni direktori i direktori podružnica će za svaku nabavku, službeni put ili trošak reprezentacije morati u pisanoj formi posebno obrazložiti zbog čega su neophodni.
Ovaj dokument predstavlja prvo formalno priznanje uprave da Elektroprivreda BiH nema dovoljno raspoloživog novca za redovno izmirenje svih svojih obaveza. Prema zvaničnomizvještaju o poslovanju kompanije, Elektroprivreda BiH je 2025. godinu završila sa gubitkom od 52,4 miliona KM, i to nakon što je godinu ranije ostvarila gubitak od gotovo 58 miliona KM. To znači da je u samo dvije godine kompanija nagomilala više od 110 miliona KM gubitaka, čime je praktično izbrisana višegodišnja akumulirana dobit koja je godinama predstavljala finansijski oslonac ovog javnog preduzeća. Čak ni dva značajna poskupljenja struje u posljednje dvije godine nisu spasila EP BiH od milionskih gubitaka. Podsjetimo, u manje od 14 mjeseci domaćinstvima su računi za električnu energiju povećani u dva navrata – prvo za 10,04 posto u augustu 2024., a potom za dodatnih približno šest posto od septembra 2025. godine. Kumulativno, riječ je o povećanju cijena od oko 16,6 posto. Uprkos tome, godišnji izvještaj ovog javnog preduzeća za 2025. godinu otkriva poraznu sliku – pad proizvodnje i rast uvoza električne energije, potpuni kolaps proizvodnje uglja, kontinuirane gubitke i značajno povećanje broja zaposlenih uprkos finansijskom potopu.
