(Patria) – Bosna i Hercegovina zvanično je obavijestila Republiku Hrvatsku da namjerava učestvovati u postupku procjene utjecaja na životnu sredinu za projekat izgradnje dugoročnog skladišta radioaktivnog otpada na lokalitetu Trgovska gora.
Naime, nakon što je Ministarstvo za zaštitu okoliša i zelenu tranziciju Hrvatske u junu notifikacijom formalno obavijestilo BiH o pokretanju ovog postupka i zatražilo odgovor da li BiH namjerava, u skladu sa Espo konvencijom, učestvovati u prekograničnim konsultacijama, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je hrvatskoj strani zajedno sa svojim dopisom proslijedilo odgovor Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kao kontakt tačke za Espo konvenciju.
U odgovoru je istaknuto da je notofikacijaHrvatske nejasna, nepotpuna, neblagovremena, te da nije usklađena saEspo i drugim međunarodnim konvencijama.
Ukazano je također na ključne nedostatke postupaka Hrvatske u vezi sa predmetnim projektom i potrebu da se cjelokupan pogrešno vođeni postupak vrati u znatno raniju fazu, te su ponovo istaknuti prethodni zahtjevi za dostavljanjem relevantnih informacija i dokumentacije, kao i za formiranjem zajedničkog tijela i/ili zaključivanje posebnog bilateralnog sporazuma po ovom pitanju.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH podsjeća javnost da Hrvatska još uvijek nije dostavila Studiju utjecaja na životnu sredinu niti bilo kakvu dokumentaciju o procjeni utjecaja. Predmetnom notifikacijom je faktički samo najavljen proces konsultacija i javnih rasprava nakon što Studija bude kompletirana i dostavljena.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nastavlja da koordiniše aktivnosti, kao i pravnu borbu pred više međunarodnih tijela protiv ovog nesavjesno vođenog projekta Hrvatske.
Ističemo da Republika Hrvatska treba da umjesto izgradnje predmetnog centra postupi u skladu sa svojim međunarodnim obavezama i opšteprihvaćenim načelima međunarodnog prava, te da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško skladišti u državi u kojoj je i nastao i koja je spremna da ga prihvati – Republici Sloveniji.
To je jedino pravilno i prihvatljivo rješenje kako za stanovništvo u BiH, tako i za stanovništvo Hrvatske, naročito imajući u vidu činjenicu da je izbor Čerkezovca izvršen uz gruba kršenja međunarodnih standarda iz oblasti zaštite životne sredine, nuklearne energije i ljudskih prava, a naročito uz očiglednu ekološku diskriminaciju lokalne populacije.
