(Patria) – Ustavni sud BiH odbio je i dvije apelacije dva politička subjekta na odluke Centralne izborne komisije BiH, odnosno Suda BiH, a nakon što im je CIK odbio kandidature za Predstavnički dom PS BiH, odnosno Narodnu skupštinu Rs.
Ustavni sud je odbio kao neosnovanu apelaciju Pokreta za Modernu i Aktivnu Krajinu (PoMAK) podnesenu protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 054901 26 Iž od 4. juna 2026. godine u odnosu na član 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Rješenjem Suda BiH odbijena je apelantova žalba kojom se pobijao stav (2) dispozitiva odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIKBiH) od 29. maja 2026. godine. U stavu (2) dispozitiva Odluke CIKBiH odbijena je apelantova prijava za učešće na izborima za organ vlasti – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Sud BiH je u obrazloženju rješenja, između ostalog, ukazao da na osnovu podataka iz spisa predmeta jasno proizlazi da je CIKBiH na pravilan i zakonit način utvrdio da apelant nije priložio dovoljan broj potpisa podrške, u smislu člana 4.11 Izbornog zakona i člana 9. stav (7) Pravilnika.
Ustavni sud je u ovom predmetu zaključio da osporenim odlukama nije prekršeno apelantovo pravo na slobodne izbore iz člana 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju u segmentu njegovog „pasivnog“ aspekta kada su CIKBiH i Sud BiH u svojim odlukama dali detaljno i jasno obrazloženje za zaključke na osnovu kojih su donijeli osporene odluke.
Ista odluka je donesena i u slučaju apelacije političke stranke Snaga naroda – Ramo Isak.
“Ustavni sud je odlukom u ovom predmetu odbio kao neosnovanu apelaciju koju je podnijela politička stranka Snaga naroda – Ramo Isak protiv Rješenja Suda BiH broj S1 3 Iž 054929 26 Iž od 5. juna 2026. godine i Odluke CIKBiH broj 06-1-07-3-1086/26 od 3. juna 2026. godine u odnosu na navode o kršenju člana 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Tačkom 2. osporene odluke CIKBiH odbijena je apelanticina prijava za učešće na Općim izborima 2026. godine za izbore za organe vlasti u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
CIKBiH je u obrazloženju, između ostalog, naveo da su provjerom dostavljenih obrazaca s potpisima podrške birača utvrđene nepravilnosti potpisa na obrascu, te zaključio da nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za ovjeru apelanticine prijave za organe vlasti iz tačke 2. odluke. Rješenjem Suda BiH od 5. juna 2026. godine odbijena je apelanticina tužba podnesena protiv odluke CIKBiH.
Ustavni sud je odlukom u ovom predmetu zaključio da osporenim odlukama nije prekršeno apelanticino pravo na slobodne izbore iz člana 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju u segmentu njegovog „pasivnog“ aspekta kada su CIKBiH i Sud BiH u svojim odlukama dali detaljno i jasno obrazloženje za zaključke na osnovu kojih su donijeli osporene odluke, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.
