(Patria) – Čaršijska džamija u Srebreniku danas je svečano otvorena u prisustvu velikog broja vjernika, predstavnika Islamske zajednice, vakifa i gostiju.
Riječ je o prvoj džamiji izgrađenoj u strogom centru Srebrenika, čija je gradnja zvanično počela u februaru 2024. godine.
Svečanosti je prisustvovao reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, koji je u svom obraćanju istakao da se značaj podizanja džamije ne može mjeriti samo njenom arhitekturom i veličinom, nego prije svega vrijednostima koje okuplja i prenosi unutar zajednice.
– Izgradnja, podizanje i održavanje Allahovih kuća nisu tek građevinski poduhvati ili arhitektonski izazovi. Iza ovih zidova krije se nešto mnogo dublje, temeljnije i važnije. To je polog vjere u kojem je sadržan duboki egzistencijalni i duhovni smisao svakog od nas.
Bez tog unutrašnjeg smisla, nijedno ljudsko djelo, ma koliko veliko bilo, nema stvarnu vrijednost ni dugovječnost kod Allaha, dželle šanuhu. Džamije su svjedočanstvo zrelosti, jedinstva i duhovne budnosti jedne zajednice.
Podizanjem ove džamije potvrdili ste da u vašim srcima živi vjera i ako Bog da, upisali se među one koji teže Allahovom zadovoljstvu i Njegovom Pravom putu – poručio je reisul-ulema Kavazović.
Reisul-ulema je otvorenje Čaršijske džamije smjestio i u širi kontekst Srebrenika, podsjetivši na historijsko naslijeđe grada i njegovo mjesto u razvoju bosanske državnosti.
– Ovu džamiju nismo podigli na bilo kakvom mjestu. Ona je iznikla u historijskom kraljevskom gradu Srebreniku, gradu koji nosi neizbrisiv pečat bosanske državnosti, bošnjačkog trajanja i opstanka kroz stoljeća.
Nedaleko od ovog mjesta stoji drevna srebrenička tvrđava, svjedok vremena u kojem je bosanski ban Stjepan II Kotromanić pisao povelje i uspostavljao diplomatske veze sa susjedima i Evropom. Ona svjedoči koliko je duboka i trajna naša ukorijenjenost u ovu zemlju – kazao je Kavazović.
Čaršijska džamija nije projektovana samo kao prostor za obavljanje namaza. Njeni sadržaji omogućavaju mektepsku nastavu, obrazovne programe i druge aktivnosti, zbog čega će imati širu funkciju u životu zajednice.
Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović govorio je o značaju Čaršijske džamije za vjerski život Srebrenika, ali i o njenoj ulozi nakon današnjeg otvorenja.
– Danas upotpunjujemo jedno veliko djelo, generacijsko djelo. Ova džamije je ponikla najprije iz vjerničkih srca, iz čvrstine njihovog nijjeta da sagrade džamiju o kojoj su dugo sanjali. Ovo je velika radost i veliki skup vjernika.
Ovdje, na ovom mjestu bilo je suđeno da se sagradi džamija. Biće to novo lice ovoga grada i daleko jači duh ljudi koji žive u ovim džematima. Ova džamija je kruna generacije muslimana koji ovdje žive – poručio je muftija Fazlović.
Put od ideje do otvorenja džamije predstavio je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Srebrenik Refik-ef. Hodžić. Ovaj dan, ističe efendija Hodžić, jedan je od najvažnijih u historiji Medžlisa Srebrenik.
– Ovaj dan će krupnim slovima biti zapisan u historiji našeg medžlisa i našeg grada, jer ovo je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata našeg Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Srebrenik.
Upućujem dovu Allahu dž.š. da ova džamija bude bude živa i da bude pristupačna svim našim vjernicima. Danas su ovdje vjernici iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, što nas posebno čini sretnim i ponosnim – istakao je efendija Hodžić.
O značaju Čaršijske džamije za Srebrenik govorio je i gradonačelnik Adnan Bjelić. Istakao je da njeno otvorenje prevazilazi završetak jednog građevinskog projekta, te posebno ukazao na doprinos vakifa koji su omogućili njegovu realizaciju.
– Danas svjedočimo otvorenju objekta koji će biti temelj čuvanja naše vjere i tradicije. Ovo je poseban dan za Srebrenik i mogu vam svima reći: dobro došli u naš Srebrenik. Ova džamija služit će našem narodu, djeci i svima koji ovdje dolaze.
Snaga ovog događaja ogleda se i u snazi našeg grada, naših ljudi i naše privrede. Naši vakifi, porodica Dedić, uradili su nešto što će se, ako Bog da, pamtiti i što će svjedočiti dok je i nas ovdje – rekao je gradonačelnik Bjelić.
Posebno mjesto u programu pripalo je najvećim vakifima Čaršijske džamije, porodici Dedić – Nijazu, Merzadi, Nedžadu i Kemalu. Reisul-ulema Kavazović uručio je vakufnamu, koju je u ime porodice primila Merzada Dedić.
Svečanom otvorenju prisustvovao je i šejh Mahmud Saqr En-Nedždij, predstavnik Organizacije islamskog preporoda iz Kuvajta za područje Balkana, koji je sa svojim saradnicima, dao veliki doprinos izgradnji ove džamije.
Nakon učenja Kur'ana i dove, reisul-ulema Kavazović proglasio je Čaršijsku džamiju otvorenom. Čast da je otvore pripala je najvećim vakifima, nakon čega je klanjan podne-namaz.
