Kada je 22. decembra Denis Bećirović zajedno sa Željkom Cvijanović (SNSD) preglasao Željka Komšića na sjednici Predsjedništva BiH i imenovao Borjanu Krišto (HDZ BiH) za mandatarku za sastav Vijeća ministara BiH, o posljedicama nije razmišljao. Bećirović je imao nalog Trojke da podrži Krišto pod svaku cijenu. Nakon skoro četiri godine, tu cijenu plaća država BiH i njene institucije. Iste one u koje se Bećirović kune tokom svoje predizborne kampanje.
U međuvremenu se Bećirović dosjetio da kao izgovor za to preglasavanje ponudi obrazloženje kako je 2022. godine izbor bio između “Dodikovog Tegeltije ili nove predsjedavajuće”. Istu tu tezu ponovio je Bećirović i na FTV u srijedu navečer.
Šteta je što nije dobio potpitanje voditeljice kako je onda isti taj Dodikov Tegeltija imenovan za ministra finansija i trezora u Vijeću ministara BiH. No, Bećirović ne voli potpitanja, već samo dogovorena pitanja.
Kao papagaj Bećirović ponavlja floskule kako je smanjen broj ministara SNSD-a sa četiri na tri, iako je jedna pozicija u Vijeću ministara BiH bila direktni dogovor SNSD-a i Trojke. A činjenica je da bez barem jednog glasa iz reda srpskog naroda nema konačnih odluka ni imenovanja. Pa je sasvim svejedno da li je broj ministara jedan ili tri, kada imaju ključni glas. Pokazalo se to više puta,a posebno na posljednjim sjednicama kada su “samo dva” kadra SNSD-a zaustavila imenovanje dva direktora iz reda bošnjačkog naroda. Kako danas funkcionišu te dvije državne agencije Bećirovića ne zanima.
Isti taj Tegeltija kojeg je “eliminisao” Bećirović u Vijeću ministara BiH zadržao se nekoliko mjeseci, dok ga Vijeće ministara BIH na sjednici 18. maja 2023. godine nije imenovalo za direktora Uprave za indirektno oporezivanje. Prema zapisniku koji je javno dostupan i Bećiroviću koji jako voli pisati, ali manje čitati, i cijeloj javnosti, sjednici su prisustvovali svi ministri iz reda Trojke među kojima i Bećirovićev stranački kolega ministar odbrane BiH Zukan Helez.
Tegeltija u pola godine postavljen na dvije važne pozicijeO tom imenovanju Dodikovog Tegeltije Bećirović nema mišljenje. Nikada se Bećirović nije oglasio o nacionalnom debalansu u UIO u kojoj prema procjenama nedostaje više od 200 Bošnjaka.
Nema Bećirović mišljenje ni o tome što je Vijeće ministara BiH u aktuelnom mandatu imenovalo tek šest Bošnjaka za direktore državnih institucija, a nikada nije razriješilo dužnosti Darka Ćuluma koji je direktno učestvovao u napadu na ustavni poredak. I danas je na čelu SIPA-e Ćulum, a Bošnjaci čije glasove traži Bećirović poniženi, penzionisani i degradirani.
Bećiroviću ni tada, a ni danas ne smeta što je glasao za desnu ruku Dragana Čovića.
Ne smeta mu ni što Vijeće ministara BiH kojim rukovodi Krišto duže od godinu i po nije ustavno, odnosno nema tri ministra iz reda srpskog naroda. Otkako je uhapšen Nenad Nešić u decembru 2024. godine, Ministarstvom sigurnosti BiH rukovodi zamjenik Ivica Bošnjak (HDZ BiH). Tako HDZ BiH od tada ima četiri pozicije u Vijeću ministara BiH. Sve pokušaje Trojke da se imenuje novi ministar sigurnosti BiH Krišto je odbila zbog protivljenja SNSD-a.
I zato je jedini krivac koji je omogućio nastavak osovine Dodik-Čović upravo Denis Bećirović. A kako kaže te 2022. godine birao je “manje zlo”.
