(Patria) – Zemlje Zapadnog Balkana u borbi protiv trgovine ljudi bilježe određene napretke.
No, i dalje nemaju efikasne mehanizme za suočavanje s tim problemom i ne ispunjavaju međunarodne kriterije za iskorjenjivanje te kriminalne djelatnosti, navodi se u izvještaju State Departmenta o trgovini ljudima za 2026., prenosi RSE.
U izvještaju za Srbiju i Crnu Goru piše da ne ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde za iskorjenjivanje trgovine ljudima, za Bosnu i Hercegovinu da i dalje nema efikasan mehanizam, dok se za Kosovo ukazuje da se izriču kazne zakonskog minimuma.
Bosna i Hercegovina napravila je pomak u procesiranju slučajeva trgovine ljudima, ali država još uvijek nema efikasan mehanizam za potpuno iskorjenjivanje ovog problema, navodi State Department.
Dokument donosi detaljne podatke za oba entiteta – FBiH i Rs, kao i za Brčko distrikt kao zasebnu administrativnu jedinicu.
Najveće zamjerke odnose se na rad pravosuđa na lokalnom nivou. Tako sudovi u Rs četvrtu godinu zaredom bilježe nulu kada je riječ o osuđujućim presudama za ova krivična djela, dok u Brčko distriktu takvih presuda nema drugu godinu zaredom.
Državno Tužilaštvo je prošle godine pokrenulo osam novih istraga, a podignute su optužnice protiv četiri osobe zbog seksualne eksploatacije. Međutim, državni Sud izrekao je samo jednu osuđujuću presudu, i to kaznu od deset mjeseci zatvora.
Sličan trend bilježi se i u FBiH, gdje su sudovi osudili ukupno sedam osoba. Dok je jedan trgovac ljudima dobio kaznu od 18 godina zatvora, ostali su osuđeni na kazne u rasponu od mjesec do pet godina.
S druge strane, u Rs i Brčko distriktu situacija je još lošija. Iako je policija otvorila nekoliko novih istraga, tužilaštva nisu podigla nijednu optužnicu, pa su sudovi ponovo završili godinu bez ijedne presude.
Kada je riječ o zaštiti, u izvještaju se ističe da su vlasti uložile veće napore, pri čemu su identifikovane 63 žrtve, od kojih je 57 zbrinuto. Najveći broj njih eksploatisan je za prisilni rad, a sedam osoba bilo je žrtva seksualne trgovine.
Većinu žrtava čine maloljetnici – 36 djevojčica i 12 dječaka. Više od trećine žrtava, odnosno njih 26, bili su strani državljani.
Međutim, državni mehanizmi i službene procedure na terenu se primjenjuju neujednačeno od kantona do entiteta. Posmatrači upozoravaju da nadležni službenici često ne znaju za ova pravila ili ih zaobilaze zbog nedostatka obuke za proaktivno prepoznavanje žrtava.
Zbog toga, kao i zbog činjenice da su budžetska izdvajanja za usluge koje pružaju nevladine organizacije pala sa 210 na 190.000 KM, u sigurnim kućama nedostaje specijalizovana pomoć, posebno za djecu.
Izvještaj potvrđuje da je Bosna i Hercegovina i dalje zemlja porijekla, tranzita i odredišta za trgovinu ljudima.
Domaće žene i djevojčice najčešće završavaju u lancu seksualne eksploatacije unutar zemlje, skrivene u privatnim objektima i motelima, dok su romska djeca izložena prisilnom prosjačenju, džeparenju i ugovorenim brakovima.
Trgovci ljudima u BiH eksploatišu i strane državljane iz susjednih i zapadnoevropskih zemalja, ali i iz Azije. Posebno su ugroženi migranti i izbjeglice sa Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike koji prolaze kroz državu, a unutar te populacije najranjivije su žene i djeca bez pratnje.
Istovremeno, državljani BiH postaju žrtve i izvan granica zemlje, gdje ih širom Evrope prisiljavaju na rad u građevinarstvu i drugim sektorima.
