Dok penzioneri čekaju veće penzije, a građani i privreda uredno izmiruju svoje obaveze, Ministarstvo finansija Federacije BiH godinama ne rješava žalbe na rješenja Porezne uprave. Predmeti iz 2018. i 2019. godine još su na čekanju, a vrijednost osporenih poreznih obaveza mjeri se stotinama miliona maraka. Ko će snositi odgovornost za višegodišnje zastoje i potencijalnu štetu po budžet Federacije BiH, još je otvoreno pitanje.
Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine ne odgovara na upite Novinske agencije Patria o neriješenim žalbama na rješenja Porezne uprave FBiH. Umjesto odgovora na pitanja koja se tiču naplate javnih prihoda i funkcionisanja institucija, javnost ostaje uskraćena za objašnjenje zbog čega predmeti godinama čekaju na drugostepenu odluku. Motivi su, prema nezvaničnim informacijama, zaštita određenih osoba, kako bi njihovi predmeti otišli u zastaru.
Posljednji dostupni izvještaj Porezne uprave FBiH, koji se odnosi na stanje na dan 31. decembra 2025. godine, ponovo otvara ozbiljno pitanje efikasnosti rada Ministarstva finansija, na čijem je čelu Toni Kraljević (HDZ BiH).
Prema tim podacima, na kraju 2025. godine evidentirano je 6.325 neriješenih žalbi, uz ukupno utvrđene porezne obaveze od oko 636 miliona KM, od čega je osporeno gotovo 593 miliona KM. Istovremeno, evidentirano je i 448 neriješenih tužbi pred nadležnim sudovima, uz osporene obaveze vrijedne više od 87 miliona KM.
Međutim, iza ovih brojki krije se problem koji se ne može svesti samo na veliki broj predmeta. Prema informacijama do kojih je došla Patria, Ministarstvo finansija još rješava žalbe iz 2018. i 2019. godine. To znači da pojedini porezni predmeti čekaju drugostepeni epilog šest ili sedam godina, iako je zakonski rok za rješavanje žalbe 60 dana.
Kako je moguće da se žalbe na rješenja Porezne uprave FBiH ne rješavaju u zakonskom roku, nego se na odluke čeka godinama? I ko je odgovoran za takvu praksu?
Ministarstvo finansija FBiH je drugostepeni organ koji odlučuje o žalbama na rješenja Porezne uprave. Njegova uloga nije formalnost, nego važan dio sistema zaštite prava poreznih obveznika, ali i funkcionisanja sistema naplate javnih prihoda.
Zakonom propisani rok za odlučivanje ne može se tretirati kao neobavezna preporuka. Kada se predmeti iz 2018. i 2019. godine i dalje rješavaju, opravdano se postavlja pitanje zbog čega sistem ne funkcioniše i jesu li poduzete mjere kako bi se zaostaci smanjili.
Odgovornost za organizaciju rada Ministarstva, kapacitete i efikasnost postupanja ne može se zaobići. Zbog toga je opravdano tražiti odgovor od ministra Tonija Kraljevića o tome koliko je žalbi riješeno u posljednjih godinu dana, koliko ih još čeka na odluku, zbog čega se probijaju zakonski rokovi i ko snosi odgovornost za višegodišnje zastoje.
Patria je i ranije tražila odgovore na ova pitanja, ali Ministarstvo finansija nije dostavilo tražena pojašnjenja.
Dok žalba čeka, naplata ostaje pod znakom pitanja
Posebno zabrinjavajuće posljedice ovakvog postupanja odnose se na status poreznih obaveza dok se čeka odluka po žalbi.
Prema informacijama na koje ukazuju sagovornici upoznati s problematikom, dok žalbeni postupak nije okončan, obaveze obuhvaćene tim postupkom tretiraju se kao nedospjele, odnosno ne mogu se posmatrati na isti način kao konačno utvrđene i dospjele obaveze za naplatu.
U praksi to otvara prostor za dugotrajnu neizvjesnost u pogledu naplate javnih prihoda. Iznosi koji se mjere stotinama miliona maraka ostaju vezani za postupke koji se ne okončavaju u zakonskom roku, dok javnost nema potpune informacije o tome koliko je novca zbog takvih zastoja stvarno nenaplaćeno, koliko je potraživanja ugroženo i koliki je rizik od zastare.
Važno je naglasiti da sama činjenica da žalba nije riješena ne znači automatski da će porezni dug biti otpisan ili da će nastupiti zastara. Međutim, kada postupci traju šest ili sedam godina, nužno je ispitati postoje li konkretni rizici da Federacija BiH izgubi mogućnost naplate dijela svojih potraživanja.
Zato se više ne radi samo o administrativnom zaostatku. Riječ je o pitanju upravljanja javnim prihodima, pravne sigurnosti i odgovornosti institucija koje su dužne postupati u skladu sa zakonom.
Milioni u izvještajima, a odgovora nema
Problem neriješenih žalbi nije nov. Patria je i ranije upozoravala na hiljade predmeta koji čekaju odluku Ministarstva finansija FBiH. Podaci za kraj 2025. godine pokazuju da problem nije nestao.
Dok građani očekuju da institucije efikasno štite javni interes, višegodišnje čekanje na drugostepene odluke nameće pitanje prioriteta i odgovornosti. U situaciji u kojoj se stalno govori o nedostatku novca za penzionere, socijalna davanja, boračku populaciju i druge budžetske potrebe, teško je opravdati izostanak jasnog plana za rješavanje predmeta koji se odnose na stotine miliona maraka poreznih obaveza.
Ministar finansija Toni Kraljević morao bi javnosti ponuditi konkretne odgovore, zbog čega se žalbe iz 2018. i 2019. godine još rješavaju, koliko je predmeta u međuvremenu riješeno, koliko ih je izloženo riziku od zastare i šta Ministarstvo poduzima da se ovakva praksa prekine.
Jer kada zakonski rok iznosi 60 dana, a na odluku se čeka šest ili sedam godina, više nije dovoljno pozivati se na broj predmeta ili administrativne poteškoće. Potrebno je utvrditi odgovornost, objasniti posljedice i pokazati kako će institucije osigurati da javni prihodi ne budu ugroženi zbog neefikasnosti vlastitog sistema.
Gotovo 600 miliona KM osporenih poreznih obaveza i hiljade neriješenih žalbi nisu samo statistika iz godišnjeg izvještaja. To je problem koji zahtijeva javne odgovore, institucionalnu odgovornost i hitno postupanje, pa moguće i pravosudnih organa, kako bi se utvrdilo s kojim se predmetima odugovlači.
