(Patria) – Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović obratio se na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, posvećenoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Bećirovićevo obraćanje u New Yorku možete pročitati u nastavku teksta.
“S dubokom tugom primio sam vijest o tragičnoj helikopterskoj nesreći koja se jučer dogodila u Bosni i Hercegovini, u kojoj su život izgubila četiri italijanska vojnika, dok je jedanaest osoba povrijeđeno.
U ime države i građana Bosne i Hercegovine, još jednom izražavam najdublje saučešće porodicama stradalih, uz iskrenu zahvalnost za njihovu službu, predanost i doprinos misiji EUFOR-a ‘Althea’.
Izvještaj vršioca dužnosti visokog predstavnika, između ostalog, potvrđuje važnost postojanja kontinuirane pažnje međunarodne zajednice, s ciljem zaštite mira, stabilnosti i Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum).
Prije 26 dana održani su Opći izbori u Bosni i Hercegovini. Prvi put u izbornom procesu korištene su nove tehnologije, prije svega biometrijska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića.
Nove tehnologije pokazale su punu opravdanost, a Bosna i Hercegovina je još jednom potvrdila političku zrelost i sposobnost da organizira fer, slobodne i demokratske izbore.
Dejtonski mirovni sporazum je jedan od najuspješnijih mirovnih sporazuma nakon Drugog svjetskog rata. Postignut je zahvaljujući snažnom angažmanu Zapada, koji su predvodile SAD.
Dejtonski mirovni sporazum je jedno od najvećih postignuća američke vanjske politike i simbol američkog liderstva.
Od završetka rata 1995. do danas, moja država je uz podršku međunarodne zajednice napravila veliki politički i ekonomski napredak. Ujedinjeni su odbrambeni sistem, pravosuđe, porezni sistem i brojne druge institucije.
Nažalost, višedecenijski rezultati u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma su ugroženi. Rukovodstvo bosanskog entiteta Rs otvoreno pokušava destruirati ovaj međunarodni sporazum i potkopati mir u Bosni i Hercegovini.
S ciljem realiziranja njihovih antidejtonskih ciljeva oni žele da oslabe i ukinu mandat visokog predstavnika, oslabe instituciju Ustavnog suda BiH i oduzmu državnu imovinu Bosne i Hercegovine, suprotno nacionalnom i međunarodnom pravu.
Separatističko rukovodstvo bosanskog entiteta Republika srpska pokušava stvoriti pretpostavke za secesiju.
Zato moramo i u Vijeću sigurnosti UN-a jasno naglasiti da bi bilo kakav pokušaj secesije značio rušenje mira i Dejtonskog mirovnog sporazuma. To moramo zajedno i na vrijeme zaustaviti.
Rukovodstvo bosanskog entiteta Republika srpska pokušava da lobiranjem promijeni višedecenijsku politiku SAD-a prema Bosni i Hercegovini. Njihov cilj je promjena vanjske politike SAD-a prema BiH i osiguranje međunarodne podrške za secesiju.
Kratkoročna lobiranja antidejtonski orijentiranih političara ne trebaju biti važnija od naših dugoročnih strateških interesa.
Kada je riječ o lobiranju, Ustavni sud BiH je 25. septembra 2026. godine donio jednu izuzetno važnu odluku. Konačnom i obavezujućom odlukom ovog suda zabranjeno je finansiranje lobističkih aktivnosti entiteta Rs koje nisu u skladu s Ustavom BiH.
Lobiranje je legitimna aktivnost ukoliko se provodi transparentno i zakonito. Ali, lobiranje ne smije biti usmjereno na podrivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Za dugoročan mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu postoje tri temeljne pretpostavke: pozivanje na odgovornost svih onih koji generiraju krize i potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum, kreiranje uslova za investicije i jači ekonomski razvoj i izgradnja nezavisnih pravosudnih institucija koje neće biti produžena ruka političkih stranaka.
Iz aktuelnog mandata mi u Bosni i Hercegovini naučili smo važne lekcije. Nadam se da je i međunarodna zajednica. Svjesni smo da postoje politički faktori koji žele razbiti Dejtonski mirovni sporazum.
Slabljenje institucija koje su, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, zadužene za zaštitu ovog međunarodnog sporazuma, imalo bi katastrofalne posljedice po mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i cijele regije.
Preciznije, ugrožavanje pozicije i nadležnosti Ustavnog suda BiH, državnih pravosudnih organa, a posebno mandata i nadležnosti visokog predstavnika, direktno bi ugrozilo mir i stabilnost.
Međunarodna zajednica mora sačuvati instrumente potrebne za zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Potpisnici i svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma znali su i krajem 1995. da ovaj sporazum u cjelini ne može funkcionirati bez Aneksa 10.
Zato je veoma važno da se imenovanje novog visokog predstavnika sprovede na način da Vijeće za implementaciju mira izabere novog visokog predstavnika, kao i da ne budu ugrožene nadležnosti i mandat visokog predstavnika. O zatvaranju OHR-a može se govoriti tek nakon što bude ispunjen program 5+2.
Poseban akcenat u svom obraćanju želim staviti na pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine. Samo država Bosna i Hercegovina ima isključivu nadležnost da putem odluka nadležnih državnih organa uređuje sva pitanja koja su vezana za državnu imovinu.
Prema odredbama Ustava BiH, država Bosna i Hercegovina je nastavila međunarodnopravni subjektivitet Republike Bosne i Hercegovine. Ona je titular cjelokupne državne imovine.
Opća načela međunarodnog prava sastavni su dio pravnog poretka države Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je dužna da poštuje ratificirani Sporazum o pitanjima sukcesije.
Podsjećam, na osnovu saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH za ratifikaciju, Predsjedništvo BiH donijelo je 2001. godine Odluku o ratifikaciji Sporazuma o pitanjima sukcesije.
Sporazum je međunarodni multilateralni ugovor, i po načelu pacta sunt servanda, sve države nasljednice, pa tako i Bosna i Hercegovina, isti moraju bona fide poštivati i izvršavati.
U Sporazumu o sukcesiji precizno je navedeno da je Bosna i Hercegovina titular te imovine. Dakle, vlasnički status ove imovine određen je normama međunarodnog prava.
Također, odlukama Ustavnog suda BiH zauzeti su konačni i obavezujući pravni stavovi.
Ustavni sud BiH jasno je naveo da državna imovina reflektira državnost, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet koji pripadaju isključivo državi Bosni i Hercegovini, a ne entitetima.
Državna imovina je fundamentalni element da državna vlast bude suštinski, a ne formalno suverena vlast. Entiteti i drugi niži nivoi vlasti mogu koristiti ovu imovinu u mjeri u kojoj bi mogli biti ovlašteni zakonom koji donese Parlamentarna skupština BiH.
Obaveza Bosne i Hercegovine je da ukine sistemsku diskriminaciju, što je utvrđeno i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Svi elementi diskriminacije moraju biti izbačeni iz Ustava BiH.
Samo normativni okvir, zasnovan na jednakosti, nediskriminaciji i funkcionalnosti institucija, može osigurati stabilnu i održivu demokratiju u Bosni i Hercegovini.
Nedavno je u Srbiji, uz najviše vojne i državne počasti, sahranjen ratni zločinac Ratko Mladić. Davanje najviših počasti presuđenom ratnom zločincu nije izoliran slučaj.
Početkom oktobra ove godine sahranjena je ratna zločinka Biljana Plavšić, uz velike počasti i prisustvo najviših zvaničnika bosanskog entiteta Republika srpska.
Veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca je nedopustivo, a njihova glorifikacija je opasna poruka. To je pokazatelj da se još nije odustalo od ideologije i politike koja dovodi do agresije i genocida.
Istovremeno, dok se pravosnažno osuđeni ratni zločinci veličaju, vrše se pritisci na uposlenike i istraživače Memorijalnog centra Srebrenica. Oni su izloženi pritiscima jer čuvaju istinu o jedinom genocidu u Evropi nakon 1945. – genocidu nad Bošnjacima.
Apsolutno je neprihvatljivo da institucije bosanskog entiteta Republika srpska, koje su počinile genocid nad Bošnjacima, danas zastrašuju preživjele i one koji čuvaju sjećanje na žrtve genocida.
Mi pritiske na porodice žrtava genocida i ljude koji čuvaju istinu o genocidu doživljavamo kao novu veliku opasnost.
Pozdravljam odluku Vijeća sigurnosti UN-a o produženju mandata misije EUFOR/Althea. Posebno cijenim činjenicu da je Vijeće sigurnosti UN-a još jednom prepoznalo da sigurnosno okruženje u BiH zahtijeva vjerodostojno međunarodno prisustvo.
Države svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma i druge države trebaju snažnije podržati Bosnu i Hercegovinu.
Brojni su načini podrške, ali posebno naglašavam važnost da se: uputi jasna poruka da se neće tolerirati podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma; razmotri ponovno aktiviranje ciljanih sankcija protiv aktera destabilizacije u BiH i široj regiji; pruži puna podrška visokom predstavniku u korištenju njegovih ovlaštenja kada je to potrebno; i zagovara brži pristup Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a i EU.
Na kraju, želim reći da nezavisna, suverena i jedinstvena Bosna i Hercegovina nema alternativu. Bosna i Hercegovina ima sigurnu budućnost.
Najveća snaga Bosne i Hercegovine je ogromna većina ljudi koja je spremna, po svaku cijenu, čuvati i jačati našu državu. Branit ćemo našu državu svim raspoloživim sredstvima, u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom. U to niko ne treba sumnjati.
Hvala svim našim prijateljima širom svijeta koji podržavaju demokratsku i multietničku Bosnu i Hercegovinu”.
