(Patria) – Analiza kantonalnih zakona o koncesijama u Federaciji BiH dokazala je da niti jedan od sedam analiziranih kantona ne propisuje proceduru utvrđivanja javnog interesa, a pet kantona omogućavaju dodjelu koncesije uprkos borbe lokalnih zajednica protiv određenih projekata. Analiza je obuhvatila zakone o koncesijama Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog, Unsko-sanskog, Posavskog, Bosansko-podrinjskog, Srednjobosanskog i Kantona Sarajevo.
Koncesionari širom BiH duguju milione maraka, a institucije ne pružaju potpun uvid u naplatu naknada, pokazuje to nova analiza Transparency Internationala u BiH (TI BiH).
U kantonima, TK, USK, PK, BPK i SBK neobavezno javno nadmetanje otvara mogućnost dodjele javnih resursa bez konkurencije. Tuzlanski i Unsko-sanski kanton predviđaju pravnu zaštitu protiv odluka komisija za koncesije, dok Zeničko-dobojski kanton ne propisuje učešće lokalnih zajednica i javnosti u postupku dodjele.
U šest kantona odluku o pokretanju postupka dodjele koncesije donosi Vlada, dok jedino u Kantonu Sarajevo o tome odlučuje Skupština.
Ovakva zakonska rješenja ostavljaju institucijama širok prostor za odlučivanje, bez jasnih i provjerljivih kriterijuma za procjenu javnog interesa, dok građanima ograničavaju mogućnost da utiču na odluke koje neposredno pogađaju njihove zajednice. Zbog toga se nezadovoljstvo odlukama o korištenju prirodnih resursa sve češće izražava izvan institucija.
Protesti i građanske inicijative protiv eksploatacije prirodnih resursa postaju sve vidljiviji širom BiH. U Nevesinju su građani prikupili približno 5.000 potpisa protiv planirane gradnje solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu, nakon čega lokalna skupština nije usvojila predloženi prostorni plan.
Preko 1.700 građana Gacka podržalo je inicijativu protiv izgradnje solarne elektrane na području Stepena, koju je lokalna skupština prihvatila u martu 2026. godine. Ovakvi slučajevi pokazuju da čak i tamo gdje postoje zakonske osnove da mještani učestvuju u proces donošenja odluka, ti mehanizmi nisu dovoljni, čime se građanima uskraćuje mogućnost uticaja na projekte koji mijenjaju način korištenja javnih dobara.
U Livnu su se građani usprotivili koncesiji za eksploataciju podzemnih voda na izvorištu Mandek. Iako je Gradsko vijeće Livna povuklo ranije datu uslovnu saglasnost, nadležne kantonalne institucije nisu pružale informacije o preispitivanju spornog ugovora. Zbog uskraćivanja informacija TI BiH je pokrenuo sudske postupke, a u aprilu 2025. dobio dvije presude protiv Vlade i Ministarstva gospodarstva Kantona 10. Prema informaciji nadležnog tužilaštva, po prijavi građana otvorena je i istraga o mogućim nezakonitostima povezanim s ovom koncesijom.
Iako su ove inicijative dovele do reakcija lokalnih vlasti, one pokazuju koliko je teško zaštititi interese zajednice kada građani tek naknadno pokušavaju utjecati na projekte o kojima su institucije već donosile odluke.
Dok lokalne zajednice upozoravaju na moguće posljedice po životnu sredinu, preduzeća koja koriste prirodne resurse ostvaruju značajne prihode, a javnost često nema potpun uvid u to koliko se te vrijednosti kroz koncesione naknade vraća u javne budžete.
Prema analizi TI BiH, 159 preduzeća koja imaju koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina i kamena u Republici Srpskoj ostvarilo je u 2025. godini 1,53 milijarde KM prihoda i 287 miliona KM zbirne neto dobiti. U odnosu na 2021. godinu, njihovi prihodi porasli su za gotovo 50 odsto, a neto dobit se više nego udvostručila.
Sa druge strane ova preduzeća uplatila su 11,17 miliona KM na ime koncesionih naknada u 2025. godini a prema podacima Registra koncesija TI BiH, koncesionari u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu dugovali su više od 9 miliona KM po ovom osnovu.
Treba imati u vidu da su ovo samo parcijalni podaci, te je dugovanja i stvarne prihode nemoguće utvrditi, što je potvrdila i Poreska uprava Republike Srpske navodom da uplate i obaveze evidentira zbirno po poreskom obvezniku, ali ne i po svakom pojedinačnom koncesionom ugovoru. Time je otežana provjera da li preduzeća koja koriste više prirodnih resursa uredno ispunjavaju obaveze po svim dodijeljenim koncesijama.
U Federaciji BiH javni nadzor dodatno otežavaju podijeljene nadležnosti i nedostupnost podataka. Vlade Kantona 10 i Zapadnohercegovačkog kantona nisu dostavile tražene informacije o naplati koncesionih naknada.
TI BiH je podnio krivičnu prijavu protiv odgovornih u Srednjobosanskom kantonu zbog nenaplaćenih potraživanja većih od 1,7 miliona KM. Nakon pritužbe TI BiH, Federalno tužilaštvo vratilo je predmet Kantonalnom tužilaštvu na dalje postupanje. U SBK je tokom 2025. evidentirano oko 267 hiljada KM uplata i 65 hiljada KM dugovanja.
Udio prihoda od koncesija u ukupnim prihodima javnih budžeta obuhvaćenih monitoringom TI BiH tokom prethodnog petogodišnjeg perioda smanjen je sa 1,2 na 1,02 odsto a nepotpune evidencije i problemi u naplati otežavaju utvrđivanje stvarne finansijske koristi od ustupanja javnih resursa.
Kako bi se smanjio prostor za netransparentnu dodjelu koncesija, nadležnim institucijama Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog i Kantona 10 upućene su inicijative za izmjene zakona o koncesijama, zasnovane na ranijoj analizi zakonodavstva ovih kantona.
Traži se ukidanje mogućnosti dodjele koncesija bez javnog nadmetanja, uvođenje jasnih kriterijuma za utvrđivanje javnog interesa te veće učešće građana i lokalnih zajednica u odlučivanju. Predloženo je i javno objavljivanje podataka o koncesionim ugovorima i naknadama, strože ograničavanje njihovog produženja, te sprečavanje dijeljenja energetskih projekata radi izbjegavanja zakonskih obaveza.
Cilj predloženih izmjena je da se prirodni resursi dodjeljuju kroz transparentne i konkurentne postupke, uz nadzor nad izvršavanjem ugovora i uključivanje građana. Javni interes ne bi smio zavisiti od toga hoće li građani organizovati protest nakon što je koncesija već dodijeljena. Njegova zaštita mora biti ugrađena u sam postupak odlučivanja, dok javnosti treba omogućiti da provjeri ne samo kome su prirodni resursi ustupljeni nego i koliko se za njihovo korištenje plaća.
