(Patria) – Bosna i Hercegovina i Kosovo dosad nisu podnijeli izvještaj o stepenu provođenja reformi u okviru evropskog Plana rasta, potvrđeno je iz Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa.
Rok za podnošenje izvještaja je 15. juli, što praktično znači da zemlje imaju rok do ponoći da dostave svoje izvještaje. S tim u vezi, Brisel ne očekuje podnesak iz Sarajeva, budući da BiH nema usvojenu Reformsku agendu.
Portparol Evropske komisije Guillaume Mercier kaže da su četiri korisnika sredstava do sada formalno izvijestila o provođenju reformi – svi osim Bosne i Hercegovine i Kosova.
– Evropska komisija spremna je da pomogne partnerima sa Zapadnog Balkana da ubrzaju provođenje neispunjenih reformi, kako bi ih realizovali u okviru produženog roka – kaže Mercier za RSE.
Trideseti juni obilježio je istek roka za četvrti izvještajni period za ispunjenje reformskih koraka u okviru Plana rasta. Nakon prijema izvještaja od država, Evropska komisija procijenit će dokle su stigle s provođenjem reformi.
– Nakon prijema izvještaja, Komisija će ocijeniti provođenje odgovarajućih reformskih koraka i donijeti odluku o isplati odgovarajućih sredstava – navodi Mercier.
Prema podacima Evropske komisije, države Zapadnog Balkana pokrenule su gotovo sve planirane reforme predviđene Planom rasta. U potpunosti je završeno 57 posto planiranih reformskih koraka, dok je ostatak još u fazi realizacije.
Iz Evropske komisije ističu da postoje značajne razlike među zemljama regiona u provođenju reformi. Najbolje stoje Crna Gora i Albanija, koje su, prema podacima Komisije, dostigle oko 80 posto realizacije.
Na trećem mjestu je Sjeverna Makedonija, koja je tokom proteklih mjeseci značajno intenzivirala angažman i ubrzala provođenje reformi, pa se očekuje da premaši 50 posto realizacije.
Slijedi Srbija, za koju se procjenjuje da je realizovala oko 35 posto, dok zvaničnici Komisije navode da se radi na oko 85 posto planiranih reformskih koraka.
Grafikon: RSEBosna i Hercegovina i Kosovo značajno zaostaju zbog različitih političkih okolnosti. BiH ne samo da nije dobila nijedan cent iz Plana rasta, već je zbog neusvajanja Reformske agende izgubila više od 100 miliona eura.
Direktor Generalnog direktorata za proširenje Evropske komisije Gert Jan Koopman smatra da je BiH zemlja koja se suočava s najviše izazova zbog unutrašnjih političkih blokada koje sprječavaju provođenje reformi.
– Uložili smo mnogo napora kako bismo pomogli uspostavljanje neophodnih unutrašnjih struktura, ali zemlja, nažalost, nije uspjela da taj proces dovede do kraja.
Kašnjenja se gomilaju, uz ozbiljan rizik da pojedini koraci, koji moraju biti završeni do određenog roka, odnosno do isteka takozvanog grace perioda, neće biti ispunjeni do kraja decembra ove godine – dodao je Koopman.
Kosovo je dosad iz Plana rasta dobilo malo iznad 60 miliona eura – samo predfinansiranje u iznosu od sedam posto ukupne sume koja je zemlji namijenjena iz ovog finansijskog paketa.
Koopman naglašava da Kosovo znatno zaostaje te da zbog unutrašnjih političkih blokada u proteklom periodu nije bilo moguće usvojiti važna zakonska rješenja.
– Međutim, nakon izbora održanih u junu ove godine, vidimo da Kosovo počinje graditi neophodnu institucionalnu stabilnost i zato očekujemo i veći stepen provođenja reformi – dodaje Koopman.
Osim što postoje razlike u stepenu provođenja reformskih koraka, postoje i razlike u dosadašnjim isplatama Evropske komisije.
Do sada su Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora uspješno ostvarile pravo na tri redovne isplate sredstava iz Plana rasta. Srbija je dobila samo jednu. Ostala sredstva zadržana su zbog usvajanja spornih pravosudnih zakona.
Koopman kaže da Brisel trenutno procjenjuje da li su ispunjeni uslovi za nove isplate.
– Činjenica da do sada nije izvršena nijedna isplata ukazuje na to da nismo bili u potpunosti uvjereni da su ti uslovi zaista ispunjeni – naveo je Koopman.
Kosovo i BiH bez ijedne isplate
Princip isplate zasniva se na učinku: zemlja korisnica podnosi izvještaj o provođenju svakog reformskog koraka, svaki korak ima određenu novčanu vrijednost, Evropska komisija procjenjuje stepen njegove realizacije i u skladu s tim odlučuje koliki će iznos biti isplaćen.
– Mislim da je veoma važno shvatiti da stroga uslovljenost predstavlja snažan podsticaj za provođenje reformi. Reformski zamah koji vidimo u regionu je značajan.
Zbog toga činjenicu da nisu sva sredstva odmah iskorištena ne treba posmatrati kao nešto negativno. Naprotiv, to je sastavni, odnosno inherentni dio načina na koji je ovaj instrument osmišljen – dodaje Koopman.
Ranije ove godine evropska komesarka Marta Kos upozorila je da region rizikuje da do ljeta izgubi oko 700 miliona eura zbog neispunjavanja uslova.
Za mnoge evropske zvaničnike upravo je to upozorenje podstaklo zemlje da ubrzaju reformski proces. Iako je sada stanje znatno povoljnije nego što se prvobitno strahovalo, to ne znači da će svaka zemlja dobiti sva namijenjena sredstva.
Zvaničnici Evropske komisije svjesni su da čak i najnaprednije zemlje regiona mogu propustiti dio sredstava jer se vremenski okvir za provođenje svih reformskih koraka ubrzano sužava.
Posljednji dani juna i decembra ove godine predstavljaju dva ključna roka za provođenje reformskih koraka. U suprotnom, sredstva se trajno gube.
– Podsjećanja radi, rok za provođenje reformskih koraka u okviru četvrtog izvještajnog perioda Instrumenta za reforme i rast bio je 30. juni. Istog dana istekao je i produženi rok za provođenje reformskih koraka koji su dospijevali sredinom 2025.
Kao što je navedeno, Evropska komisija će sada ocijeniti dostavljene izvještaje i donijeti odluku o odgovarajućim isplatama sredstava – potcrtava Mercier.
Šta s izgubljenim novcem?
Instrument Plana rasta koncipiran je tako da sredstva koja se smatraju trajno izgubljenim ne mogu biti vraćena u budžet Evropske unije.
Evropska komisija ima pravo da ponovo obračuna raspodjelu sredstava na nivou regiona i novac izgubljen zbog neispunjenih obaveza preusmjeri susjednim zemljama koje su uspješno provele svoje reforme prije predviđenog roka.
Drugim riječima, sistem aktivno preusmjerava sredstva sa zemalja koje ne ostvaruju rezultate ka onima koje uspješno provode reforme.
Međutim, budući da je već izvjesno da neće sve zemlje dobiti cjelokupan iznos koji im je prvobitno bio namijenjen, to predstavlja izazov i za Evropsku komisiju.
Zvaničnici Komisije potvrđuju da još nisu odlučili kako će postupiti sa sredstvima koja ostanu neraspoređena. Trenutno se razmatraju mogućnosti da taj novac bude usmjeren na investicije koje su potrebne regionu, ali konačna odluka još nije donesena.
