Ovo udruženje je 10. juna prošle godine podnijelo krivičnu prijavu protiv Knjeginjića, pravosnažno osuđenog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, zbog javnih istupa kojima je, prema navodima prijave, širio netrpeljivost, stigmatizaciju i mržnju prema organizatorima i učesnicima obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru.
Kemija Hodžić iz Udruženja TPOS-a za Detektor je kazala da pozdravljaju odluku Tužilaštva BiH kojom njihova krivična prijava nije odbačena, ali da se postavlja pitanje provedbe Krivičnog zakona BiH, jer je iz prijave evidentno da je riječ o kršenju koje se odnosi na izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti.
Prema njenim riječima, Knjeginjić nije samo svojom peticijom i objavama na društvenim mrežama izazivao nacionalnu i vjersku mržnju, nego je direktno i negirao zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom u Prijedoru, u kojima je, prema pravosnažnoj presudi, i sam učestvovao.
“Ovakvim odlukama Tužilaštva, jer ovo nije izolovan slučaj, ostaje pitanje primjene samog Krivičnog zakona BiH, pogotovo člana 145a, koji je kao takav nametnut od strane visokog predstavnika s ciljem suzbijanja negiranja zločina, podsticanja mržnje i glorifikacije ratnih zločinaca”, navodi Hodžić.
Ona dodaje da je na osnovu ove krivične prijave sprovedena istraga jer je dala izjavu u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i da je Tužilaštvo BiH, nakon toga, odlučilo da to nije u njihovoj nadležnosti.
U odluci Tužilaštva BiH, u koju je Detektor imao uvid, navodi se da iz sadržaja prijave i prikupljene dokumentacije proizlazi da bi se u konkretnom slučaju moglo raditi o krivičnom djelu “Javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje”, zbog čega je predmet proslijeđen na nadležno postupanje Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor.
Tužilaštvo BiH u obavijesti navodi da nije nadležno za postupanje po krivičnim djelima propisanim entitetskim krivičnim zakonima, osim u slučajevima predviđenim Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine.
Iz Udruženja TPOS u saopćenju su kazali da smatraju da ovakvi postupci zahtijevaju sveobuhvatnu pravnu analizu, uključujući i razmatranje odredbi Krivičnog zakona BiH koje su usvojene upravo s ciljem suzbijanja negiranja zločina, glorifikacije ratnih zločinaca i poticanja mržnje.
Knjeginjić, kojeg je Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno osudio na osam godina zatvora zbog ratnog zločina, odnosno učešća u ubistvu civila u martu 1994. u Prijedoru, početkom juna je na platformi Peticije.online pokrenuo peticiju “Stop ‘Danima bijelih traka’”, što je podijelio na svojim društvenim mrežama te pozivima uživo.
Knjeginjić je sredinom juna 2025., kako su objavili lokalni aktivisti koji su ga vidjeli, počeo prikupljati potpise i u centru Prijedora, gdje građane poziva da potpišu “dokument koji će pokazati da oni nisu ubice, nego oni koji su 1992. godine započeli krvavi pir na ulicama”.
“Pomozite da odstranimo kancerogeno tkivo koje svakim danom, pred našim očima, raste i postaje sve veće i veće”, dodaje se u objavi na profilu Aleksandra Knjeginjića na društvenoj mreži Facebook, gdje je objavljena njegova fotografija na kojoj se vidi kako prikuplja potpise.
Detektor je u januaru ove godine pisao da, pet mjeseci nakon zaprimljene dvije krivične prijave protiv Knjeginjića, Državno tužilaštvo još nije donijelo odluke, što za žrtve i povratnike predstavlja razočarenje i izaziva osjećaj nezaštićenosti.
Dan bijelih traka obilježava se u Prijedoru, ali i širom svijeta, svakog 30. maja, u znak sjećanja na 1992. godinu, kada su Bošnjaci, Hrvati i ostali nesrbi prilikom kretanja u Prijedoru i okolici bili primorani da stavljaju bijele trake na ruke i tako označavaju i svoje kuće.
