Izvoz naoružanja, municije, eksploziva i drugih proizvoda bh. vojne industrije u prvih pola godine je manji za gotovo 77 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Vanjskotrgovinska komora BiH navodi da je vrijednost izvoza oružja i municije iznosila oko 175 miliona KM, dok su od eksploziva i pirotehničkih proizvoda bh. kompanije prihodovale približno 56 miliona KM.
Pad izvoza posebno brine u godinama velike potražnje za municijom i eri ratova kojima se, nažalost, ne nazire kraj. Zašto je u izvoz pao za oko 25 posto, objasnio je direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH Almin Mališević, koji ističe da je vojna industrija BiH ipak stabilna.
Američke carine
– Treba imati u vidu da su američke carine stupile na snagu 1. avgusta prošle godine i da je u tom periodu bilo pojačanih isporuka, kako bi se određene količine, koje su već bile naručene i proizvedene, isporučile prije nego što carine stupe na snagu. Zato je izvoz u prvih pola godine, u odnosu na 2024., rastao za 33 posto. Treba sačekati cjelogodišnje podatke da bismo imali realnu sliku – kaže Mališević.
Dodaje da vojna industrija BiH ima stabilan rast, ali da on u ovom periodu mora biti daleko veći.
Mališević: Moramo razvijati proizvode koji su traženi.Screenshot
– Mi uglavnom proizvodimo municiju, bombe, granate, nešto oruđa, a u ovim ratovima koji su u toku koriste se druga, modernija borbena sredstva i naše firme su u velikoj konkrenciji. Mnoge zemlje su krenule u razvoj svojih kapaciteta, pa i to dodatno otežava. Namjenska industrija ima određenih oscilacija, ali dobro stoji. Imamo potencijal, a moramo raditi na razvoju modernih sredstava. U Ukrajini prednjače dronovi, u Iranu su to dalekometni i avio sistemi, sve ono što mi nemamo. Moramo se dalje razvijati kako bismo imali proizvode koji su traženi – ističe Mališević.
Neuvezan sektor
Prema riječima vojnog analitičara Antonija Prlende, ovaj industrijski sektor u BiH je nedovoljno uvezan i stranačko-politički opterećen.
– Loš ili nedorastao menadžment firmi namjenske industrije, koji se uglavnom bira po stranačkoj bliskosti, nepostojanje zajedničke državne strategije za proizvodnju i izvoz naoružanja, nedostatak potpore diplomatske mreže države, nedovoljno ulaganje u razvoj novih oružja – kaže Prlenda, objašnjavajući zašto razvoj vojne industrije ne prati svjetske trendove i očekivanja stručnjaka.
Prlenda: Nedorastao menadžment.Screenshot
Dodaje da su kompanije iz RS-a na stranim tržištima često više koordinirane radom Vlade Srbije, nego zajedničkom strategijom i radom državnih organa BiH.
– Ulaganja u razvoj i samu proizvodnju naoružanja više su posljedica stranih investivcija, nego rada domaćih organa. Nismo više u doba SFRJ kad je država nesmetano ubrizgavala pare u to, ali neka strategija i uvezanost diplomatske mreže po svijetu, morala bi postojati na puno većoj razini – ističe Prlenda.
avaz
