(Patria) – Član Centralne izborne komisije (CIK) BiH Željko Bakalar smatra da su protekli Opći izbori veliki iskorak u provođenju izbornog procesa zahvaljujući uvođenju novih tehnologija.
Govoreći o obradi rezultata, mogućim ponovnim brojanjima, nepravilnostima i prigovorima, rekao je da se preliminarni rezultati neće značajnije mijenjati, ali da promjene u raspodjeli pojedinih mandata nisu isključene.
Kada je u pitanju obrada glasova, navodi da je preostalo približno dva posto neobrađenih, odnosno neprenesenih rezultata.
– Preliminarni rezultati sigurno se neće promijeniti u značajnoj mjeri, s obzirom na to da imamo možda do ovog momenta nekih dva posto neobrađenih, neprenesenih rezultata – kazao je Bakalar za Federalnu televiziju.
Pojasnio je da izborne komisije i nadležne službe provjeravaju preostale rezultate, uključujući eventualne matematičke nelogičnosti između skeniranih i podataka unesenih u obrasce.
Pojašnjava da se rezultati moraju utvrditi najkasnije 20 dana nakon izbora, dok je zakonski rok za njihovo potvrđivanje 30 dana, odnosno izuzetno do 45 dana u slučaju složenijih žalbenih postupaka.
Na pitanje mogu li žalbe i ponovno brojanje promijeniti raspodjelu mandata, odgovorio je: “Teoretski je moguće, ali ne možemo prejudicirati hoće li do toga i doći.”
Uvođenje novih izbornih tehnologija opisao je kao historijski iskorak u izbornom procesu Bosne i Hercegovine.
– Ovo je prvi put u historiji demokratskih izbora Bosne i Hercegovine da je napravljena ovakva historijska revolucija vezana za izborni proces – ističe Bakalar.
Napominje da su izbori organizovani uprkos tome što nije ispunjen jedan od ključnih preduslova – jačanje kapaciteta CIK-a.
– Na Vijeću ministara nam je oboren zahtjev za usvajanje novog pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta. Mi smo s ovako ograničenim ljudskim potencijalom, uprkos svemu, uspjeli napraviti ovakav iskorak.
Već na našoj konferenciji za medije, koja je bila nešto nakon 20 sati, imali smo preliminarne rezultate s više od 82 posto biračkih mjesta, a do završetka konferencije taj procenat porastao je na 91,8 posto – precizira Bakalar.
Govoreći o sprječavanju izbornih manipulacija, naglasio je da su nove tehnologije značajno otežale glasanje u ime drugih osoba i ubacivanje dodatnih glasačkih listića.
– One su onemogućile neke tradicionalne i poznate izborne manipulacije. To je glasanje u ime druge osobe. Sad imamo mogućnost da imamo stvarnu izlaznost, da znamo koliko se ljudi zaista fizički pojavilo, koji imaju važeći identifikacijski dokument i koji imaju biometrijsku autentifikaciju – objasnio je.
Također je rekao da su nove tehnologije tradicionalnim izbornim manipulacijama oduzele više od 90 posto prostora.
Komentarišući izlaznost, navodi da je na izborima identificirano 1.427.796 birača, ali je otvorio pitanje vjerodostojnosti ukupnog broja osoba upisanih u birački spisak.
– Pitanje je da li je naš birački spisak prenapuhan i da li zaista u BiH živi 3.414.000 birača ili je taj broj manji – rekao je.
Osvrnuvši se na broj nevažećih glasačkih listića, istakao je da je u pojedinim izbornim utrkama zabilježeno smanjenje u odnosu na prethodne izbore.
– Kada govorimo o nivou Predsjedništva BiH, 2018. godine broj nevažećih listića bio je 6,63 posto, 2022. godine 6,65 posto, dok je na ovim izborima 4,38 posto. Znači, imamo znatno smanjenje – govori Bakalar.
Sličan trend zabilježen je i na izborima za predsjednika Republike srpske, gdje je udio nevažećih listića smanjen na 4,73 posto. S druge strane, na izborima za Parlamentarnu skupštinu BiH zabilježen je blagi rast, sa 8,38 na 8,68 posto.
Bakalar smatra da bi dio povećanja mogao biti posljedica promjene načina glasanja i prilagođavanja birača novim glasačkim listićima.
– Moje lično razmišljanje je da je to možda rezultat promjene navika birača – kazao je, dodajući da će detaljnija analiza biti moguća nakon povratka izbornog materijala i opreme.
Objašnjavajući uslove za ponovno brojanje glasova, Bakalar je naveo da CIK može postupati na osnovu zahtjeva političkih subjekata i drugih ovlaštenih podnosilaca, ali i po službenoj dužnosti kada utvrdi okolnosti koje mogu utjecati na rezultate.
Posebno je istakao situacije u kojima nepravilnosti mogu odlučivati o prelasku izbornog praga od tri posto, raspodjeli mandata među političkim subjektima ili redoslijedu kandidata unutar stranačkih lista.
– Možemo naložiti po službenoj dužnosti ponovno prebrojavanje i utvrđivati ove detalje. Moraju materijalne dokaze priložiti, reći na kojim biračkim mjestima se to desilo – istakao je.
Upitan o tvrdnjama Slavena Kovačevića u vezi s brojem glasova koje je osvojila Darijana Filipović, Bakalar je rekao da do kraja tadašnjeg radnog dana nije imao informaciju da je formalno zaprimljen takav prigovor.
Bakalar je potvrdio da su članovi CIK-a godinama izloženi političkim pritiscima, ali je naveo da lično nije doživio direktne prijetnje ili ih barem nije tako shvatio.
– To traje dugi niz godina. Mislim da je poznato iz kojih izvora su dolazile te vrste pritisaka. Jedna kolegica ima 24-satnu policijsku pratnju – precizirao je.
Govoreći o zaštiti novih tehnologija od mogućih cybernapada, istakao je da tokom izbornog dana nisu zabilježeni pokazatelji takvih napada.
– Uložili smo maksimalan napor da testiramo cybersigurnost i da na testnim izborima imamo simulacije svega što se može desiti – kazao je.
Pojasnio je da skeneri tokom glasanja nisu bili povezani s internetom, nego su aktivirani za prijenos rezultata nakon zatvaranja birališta, dok su biometrijski uređaji tokom dana slali podatke o izlaznosti.
– To su uređaji koji imaju vrlo jaku enkripciju, odnosno zaštitu pristupa. Na biometrijski uređaj ne može stići bilo kakva informacija, može samo slati informaciju – objasnio je.
Govoreći o mogućim unapređenjima narednih izbora, Bakalar je predložio proširenje biometrijske identifikacije na glasanje putem mobilnih timova i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
– Mislim da bih možda uveo još neke dodatne tehnologije – rekao je.
Istakao je i potrebu za boljom obukom biračkih odbora te adekvatnijim naknadama članovima općinskih i gradskih izbornih komisija.
– To su nekad vrlo mizerne naknade, a ti ljudi vrijedno rade, predano, dugi niz godina. Mislim da to treba ujednačiti, da se ti ljudi više cijene, jer oni su također krvotok izborne administracije – naglasio je.
Na kraju razgovora iznio je i lični stav o promjeni izbornog praga.
– Kada govorimo o izbornom sistemu, moje mišljenje je da radi smanjenja političke korupcije izborni prag treba podići na pet posto – zaključio je Bakalar.
