Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i vodeća politička figura u entitetu Rs, Milorad Dodik, prije nekoliko dana najavio je svojevrstan politički veto na formiranje nove vlasti na nivou države Bosne i Hercegovine.
Budući da SNSD i partneri u potpunosti dominiraju nad razjedinjenom opozicijom u entitetu Rs, prilično je jasno da će SNSD i Dodik biti ti koji će u ime entiteta Rs odlučivati o formiranju vlasti na državnom nivou.
Dodik i SNSD mogu biti i više nego zadovoljni aktuelnim odnosom snaga, pri čemu zajedno sa HDZ-om, Trojku drže u potpuno podređenom položaju, te stoga nemaju nikakav konkretan interes da taj izrazito povoljan odnos snaga mijenjaju u skorijoj budućnosti.
“Mi ćemo Konakovića ostaviti još godinu dana da bude tu. Pošto ćemo mi formirati vlast na nivou Bosne i Hercegovine, nećemo dozvoliti da se to formira sada. Hoćemo da pokaže kako je veliki intelektualac i kako može da djeluje u takvim okolnostima”, naveo je Dodik.
Ukoliko se nešto pažljivije promotri ova Dodikova izjava, odnosno, ukoliko se ista iščita u kategoriji konsekvenci, iz nje je jasno da je Konaković efemeran u cijeloj priči.
Ono što je važnije od mogućnosti da Dodik i Čović ostave Konakovića (Trojku) na vlasti jeste mogućnost, odnosno realna opasnost da savez SNSD i HDZ dominantno nastavi upravljati procesima u BiH, bez obzira ko sa probosanske strane činio vlast, da li Trojka ili opozicija (SDA i DF) ili Osmorka (Trojka, NES, SBiH i manji partneri).
Jedini način da se o formiranju državne vlasti dominantno ne pitaju Dodik (SNSD) i Čović (HDZ) jeste da se o tome pitaju probosanske stranke pri formiranju Vijeća ministara BiH.
To je jedino moguće tek ukoliko pored odgovornog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u isto bude izabran i Slaven Kovačević.
Bez Kovačevićevog izbora u Predsjedništvo BiH, Dodikova ocjena da će se isključivo i presudno on pitati o formiranju i sastavu nove države vlasti je potpuno realna i izvjesna.
Stoga je u oktobru ove godine pred građanima BiH kada je riječ o formiranju saastava nove državne vlasti jasan izbor.
Ili ćemo dopustiti da srpsko-hrvatski savez Dodik i Čović određuje ko će biti vlast, te da određuju osnovni tok političkih i društvenih prilika uz punu kontrolu državnih institucija, ili će prodržavne snage ukoliko osvoje većinu u Predsjedništvu BiH se pitati o tome. Pobjeda Kovačevića donosi ovo drugo, a poraz prvo.
Za razliku od pitanja izbora člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda koje spada u sferu ličnih preferencija, simpatija i antipatija, izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda je taj koji nosi prevagu u borbi za političku većinu pri formiranju nove vlasti. Drugim riječima, ne radi se o ličnom nego o državnom pitanju.
Građani kojima je država na prvom mjestu, a ispred ličnih i privatnih interesa, sigurno neće biti u dilemi.
(M.T.)
