(Patria) – Vijećnica, jedan od najreprezentativnijih i najljepših objekata iz austrougarskog perioda u Sarajevu, tokom opsade grada više puta je bila meta granatiranja.
Na današnji dan, 25. augusta 1992. godine, granate ispaljene sa položaja Vojske Republike Srpske izazvale su požar u kojem je unutrašnjost Vijećnice gotovo u potpunosti izgorjela. Sa zgradom je nestajao i neprocjenjivi dio pisanog i kulturnog blaga Bosne i Hercegovine.
Prije agresije na BiH Vijećnica je bila dom Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, mjesto okupljanja studenata, istraživača i svih onih željnih znanja. U samo nekoliko sati požar je progutao gotovo 80 posto bibliotečkog fonda – oko dva miliona knjiga, časopisa i rukopisa neprocjenjive vrijednosti koji su svjedočili o historiji i kulturi Bosne i Hercegovine.
Građani i zaposlenici pokušavali su spasiti knjige i dokumente iz plamena, ali je gašenje bilo gotovo nemoguće. Dok je Vijećnica gorjela, sa okolnih brda trajala je snajperska paljba, dodatno ugrožavajući sve koji su pokušavali spasiti ono što se spasiti moglo.
Svjedoci tog vremena godinama su pričali o prizorima nakon požara – o papirima, dijelovima knjiga i uništenih izdanja koji su se, nošeni vjetrom, mogli pronaći na ulicama okolnih naselja. Bio je to prizor uništenja ne samo jedne zgrade već i dijela memorije jednog naroda i jedne zemlje.
Ali Vijećnica nije ostala u pepelu.
Devetog maja 2014. godine, na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom, Vijećnica je ponovo otvorila svoja vrata. Nakon 18 godina obnove, ovaj simbol Sarajeva ponovo je zasjao u svom autentičnom raskošnom izdanju. Bio je to povratak jednog od najvažnijih simbola grada, ali i svojevrsna pobjeda Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Obnova je urađena prema originalnim dokumentima i fotografijama izgleda stare Vijećnice, pronađenim u Kaptolskom arhivu u Zagrebu. U prostoriji Gradskog vijeća ponovo su drvene klupe i govornica, dok su ornamenti na zidovima i plafonima izrađeni prema izvornim uzorcima i ručno oslikani.
Posebnost Vijećnice krije se i u brojnim detaljima. Rubovi zidova zlatne boje zaista su urađeni zlatom – listići zlata potapani su u boju i nanosili posebnim kistom napravljenim od kamilje dlake.
Iako je obnovljena, Vijećnica i danas odiše vremenom u kojem je nastala. U njenim prostorima danas se čuvaju vrijedne knjige, rukopisi i rariteti, a zgrada je postala multimedijalni centar kulture, umjetnosti i privrede Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
U Vijećnici se održavaju koncerti, književne večeri, izložbe, konferencije, kongresi, simpoziji i prijemi, ali i vjenčanja i brojne državne i gradske ceremonije. U njoj se obilježavaju važni datumi, među kojima su Dan Sarajeva, Dan nezavisnosti i Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Vijećnica je tako od mjesta koje je trebalo biti zauvijek uništeno postala simbol obnove, otpora i trajanja. Iz pepela je ponovo ustala – kao svjedok onoga što se dogodilo i kao poruka da se grad i njegova memorija ne mogu spaliti.
