Piše: Asja Srna
Javna preduzeća moraju pokazati veću odgovornost i ne smiju stvarati profit dizanjem cijena, jer ima građana koji podižu kredite za svakodnevne potrebe, kaže za Agenciju Patria Gordana Bulić, predstavnica Udruženja građana “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, a povodom najavljenog rasta cijena javnih usluga.
Rast cijena osnovnih životnih namirnica, komunalnih i drugih javnih usluga dodatno opterećuje kućne budžete građana Bosne i Hercegovine. Posebno su pogažene porodice koje žive od jedne plate, penzioneri i studenti, koji se sve teže nose s rastućim troškovima života. Dok javna preduzeća povećanja cijena pravdaju rastom troškova poslovanja, građani se s pravom pitaju koliko još mogu izdržati.
O pokupljenju usluga javnih preduzeća, među kojima su BH Telecom, Autoceste i vodovodna preduzeća, za Patriju govorila je predstavnica Udruženja građana “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, Gordana Bulić, koja smatra da javna preduzeća u ovako teškim ekonomskim okolnostima moraju pokazati dodatnu društvenu odgovornost.
Ističe da je jasno kako rast cijena energenata, goriva i drugih troškova poslovanja, kao i potreba za povećanjem plata zaposlenih, utiču na poslovanje preduzeća. Ipak, upozorava da se teret svih tih povećanja na kraju najčešće prelama preko leđa građana, čija primanja ne prate rast životnih troškova.
“Sve se to, nažalost, prelama preko građana i potrošača. Posebno je teško porodicama koje žive od jedne plate, studentima i prenzionerima. Rast plata i penzija nije ni približno dovoljan da prati rast troškova. Došli smo u situaciju da ljudi moraju podizati kredite kako bi pokrili osnovne svakodnevne potrebe porodice”, govori Gordana Bulić.
Javna preduzeća ne moraju ostvarivati enormnu dobit
Govoreći o tome trebaju li javna preduzeća na određeni period odustati od dijela dobiti kako bi zadržala postojeće cijene, ističe da bi njihoc prioritet u ovakvim okolnostima trebao biti stabilno poslovanje i očuvanje životnog standarda građana.
Prema njenim riječima, nije nužno da javna preduzeća ostvaruju velike profite, već je važno da posluju pozitivno, bez ugrožavanja vlastite supstance i radnih mjesta.
“Mi kao potrošači očekujemo da javna preduzeća zadrže cijene, jer je riječ o društvenim preduzećima. Ona mogu poslovati na pozitivnoj nuli, ne moraju nužno ostvarivati dobit. U ovakvim vremenima investicije koje nisu neophodne trebale bi se ostaviti po strani. Prioritet mora biti da se preživi ova teška situacija i da se poslovanje održi stabilnim”, poručuje Gordana Bulić.
Dodaje da se ne smiju zanemarivati ni prava zaposlenih u javnim preduzećima, koji također očekuju povećanje plata zbog rasta troškova života. Međutim, smatra da se mora pronaći ravnoteža između opravdanih troškova poslovanja i mogućnosti građana da plaćaju usluge.
Dobit BH Telecoma mora biti u interesu građana
Posebno se osvrnula na poslovanje BH Telecoma, koji ostavaruje značajnu dobit, naglašavajući da se mora voditi računa o načinu na koji se raspolaže novce javnih preduzeća.
“Ta dobit, s obzirom na to da je riječ o javnom preduzeću, u suštini pripada svim građanima. Njome se mora svjesno upravljati i ona bi trebala biti usmjerena u obnovu kapaciteta i razvoja poslovanja, a ne u nepotrebno povećanje plata i luksuzne troškove” Bulić.
Naglašava da je neophodna veća kontrola poslovanja javnih preduzeća, posebno kada je riječ o rastu troškova koji nisu direktno povezani s investicijama i unaprijeđenjem usloga. Takvi izdaci, upozorava, mogu dodatno doprinijeti pritiscima za povećanje cijena koje na kraju plaćaju korisnici.
Udruženja potrošača traže preispitivanje poslovanja
Na pitanje mogu li građani očekivati konkretniju reakciju udruženja potrošača i incijativu prema nadlažnim institucijama, Bulić ističe da se razmatraju mogućnosti zajedničkog djelovanja.
Jedna od opcija je zajedničko upućivanje zahtjeva za preispitivanje poslovanja javnih preduzeća, njihovih ulaganja i opravdanosti povećanja cijena, uz mogućnost pokretanja revizije.
“Kada bismo zajedno istupili i potpisali zahtjev da se preispita poslovanje javnih preduzeća, njihova ulaganja i troškovi u ovom trenutku, to bi sasvim sigurno bila jedna vrsta opomene tim preduzećima da moraju pokazati veću društvenu odgovornost”, govori za Patriju Bulić.
Zaključuje da građani ne mogu biti jedini koji će snositi posljedice ekonomskih poremećaja i rasta troškova, te da javna preduzeća, posebno ona koja pružaju osnovne usluge, moraju voditi računa o standardu stanovništva.
U vremenu kada sve veći broj porodica jedva pokriva osnovne mjesečne troškove, pitanje poslovanja javnih preduzeća ne može se svesti samo na profit i finansijske izvještaje. Njihova društvena odgovornost trebala bi biti jednako važna kao i finansijska stabilnost.
