Povjerenje javnosti u pravosuđe Bosne i Hercegovine već godinama je na historijskom minimumu, a novi zahtjev za izuzeće troje sudija Suda BiH mogao bi dodatno produbiti sumnje u način funkcionisanja najviše sudske instance u državi.
U predmetu protiv kompanije”Plaza Group” d.o.o. Sarajevoi više optuženih za organizovani kriminal i pranje novca, zastupnik pravnog lica advokat Damir Beglerović zatražio je izuzeće sudija Jasmine Ćosić Dedović, Gorana Radevića i Hasije Mašović, tvrdeći da postoje ozbiljne okolnosti koje dovode u pitanje nepristrasnost vijeća.
Najteža optužba iz zahtjeva ne odnosi se na odluke koje su sudije donosile, već na sam način njihovog određivanja.
Prema navodima odbrane, još 8. aprila ove godine predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH prijavljeno je da će upravo ovo troje sudija suditi predmet, iako se postupak tada nalazio tek u fazi odlučivanja o optužnici, odnosno u procesnoj fazi u kojoj, prema tvrdnjama odbrane, vijeće za glavni pretres nije ni moglo biti formirano.
Gotovo dva mjeseca kasnije, 27. maja, Sud BiH upućuje poziv za statusnu konferenciju upravo u identičnom sastavu vijeća.
Odbrana tvrdi da upravo ta činjenica predstavlja dokaz da sastav vijeća nije određen kroz automatizovani CMS sistem raspodjele predmeta, koji bi trebalo da onemogući svaki ljudski utjecaj na izbor sudija.
Ako bi se ove tvrdnje pokazale tačnim, otvorilo bi se pitanje koje daleko nadilazi ovaj predmet, može li se vjerovati načinu dodjele predmeta u Sudu BiH?
U zahtjevu se podsjeća da je upravo manipulacija sistemom automatske raspodjele predmeta bila jedan od razloga zbog kojih su prethodnih godina vođeni disciplinski postupci protiv visokih pravosudnih zvaničnika. Podsjećamo da je bivša glavna Tužiteljica Gordana Tadić završila na crnoj listi SAD-a upravo zbog zloupotrebe TCMS-a. Odbrana navodi da je pravosuđe već ranije ovakva postupanja kvalifikovalo kao najteže povrede integriteta pravosudnog sistema.
Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, odbrana tvrdi da nije dovoljno da sud bude nepristrasan već mora postojati i objektivan utisak da je nepristrasan. Upravo zbog toga smatraju da vijeće čiji je sastav, kako navode, bio poznat sedmicama prije nego što je mogao biti zvanično određen ne može ulijevati povjerenje ni optuženima ni javnosti.
Dodatnu sumnju, prema navodima zahtjeva, izaziva činjenica da isto vijeće već sudi u drugom predmetu protiv jednog od optuženih, Elmedina Karišika, koji je činjenično povezan s ovim postupkom. Odbrana smatra da bi takva situacija mogla dovesti do prejudiciranja činjenica koje će biti predmet odlučivanja i u ovom procesu.
Zahtjev za izuzeće upućen je Općoj sjednici Suda BiH, koja će odlučiti da li postoje zakonski razlozi za izuzeće sudija i eventualnu dodjelu predmeta novom vijeću putem CMS sistema.
Bez obzira na konačnu odluku, ovaj slučaj ponovo otvara pitanje transparentnosti rada bh. pravosuđa. Sistem automatske dodjele predmeta uveden je upravo kako bi otklonio svaku sumnju da se sudije biraju po unaprijed poznatim ili željenim kriterijima. Ukoliko se u javnosti stvori utisak da je sastav vijeća moguće znati unaprijed, tada nije ugrožen samo jedan predmet, već i povjerenje u cijeli pravosudni sistem.
Sud BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH zasad se nisu javno oglašavali povodom navoda iz zahtjeva za izuzeće. Međutim, upravo zbog ozbiljnosti iznesenih tvrdnji, javnost će s posebnom pažnjom pratiti da li će biti ponuđeni odgovori koji mogu otkloniti sumnje ili će one dodatno produbiti ionako ozbiljnu krizu povjerenja u pravosuđe Bosne i Hercegovine.
