U predmetu ‘Dobrovoljačka’ danas su pred Sudom BiH svjedočila dva svjedoka Tužilaštva BiH – Zijad Hodžić i Sead Ćudić.
Sead Ćudić ispričao je da je iz Beograda kao oficir JNA došao sredinom aprila 1992., nakon što je tražio otpust iz službe. Ispričao je da do polovine maja nigdje nije radio, jer mu nisu vjerovali, iako je išao u MUP i stavio se na raspolaganje za odbranu.
„Tek sredinom maja pozvali su me u Teritorijalnu odbranu, mislim da je bio Fikret Muslimović u službi bezbjednosti“, kazao je Ćudić.
Istakao je da nije bilo organizacije, da su bili u civilu, da nije bilo načelnika odjeljenja, a da je njemu sve bilo čudno jer dolazi iz JNA gdje je organizacija bila besprijekorna.
Odgovarajući na pitanja tužioca Mladena Vukojičića, Ćudić je kazao da se iz tog perioda sjeća Dževada Jusića i da ne može da tvrdi da li je bilo još nekih osoba o ovoj službi, ali da je u kancelariji bio samo sa Muslimovićem.
„Na čelu TO bio je Hasan Efendić“, kazao je Ćudić.
Ispričao je da nije imao konkretne zadatke, da je bila teška situacija, te da je prvi zadatak dobio kada je otišao u Centralni zatvor da sasluša zarobljenike iz Pofalićke bitke.
„Sjećam se jednog mladića, za kojeg sam kazao Ismetu Bajramoviću Ćeli da ga treba pustiti. I on ga je pustio“, kazao je Ćudić.
Ono što je mogao reći konkretno za 3. maj – je da je bio kući i na TV ekranu pratio situaciju.
Potom je uslijedilo unakrsno ispitivanje odbrana. Advokatica Jesenka Rešidović, koja zastupa Zaima Backovića, upitala je Ćudića da li mu je poznato da je JNA oko Sarajeva već polovinom aprila imala brojne artiljerijske položaje s kojih su granatirali neselektivno gradske četvrti i razne civilne objekte.
„Za samo granatiranje sam znao i u Beogradu, a za raspoređene snage na položaje oko Sarajeva nisam upoznat“, kazao je Ćudić.
Na dodatno pitanje da se vidjelo to granatiranje sa položaja, Ćudić je kazao da je i njegovo naselje granatirano.
Inače do sada samo su pojedini pripadnici bivše JNA demantirali postojanje artiljerijskih položaja JNA oko Sarajeva.
Kada je riječ o zarobljavanju predsjednika Alije Izetbegovića 2. maja, Ćudić je kazao da je to uživo gledao na TV-u.
Advokat Fikreta Muslimovića, Senad Pizović, konstatovao je, a Ćudić je potvrdio, da on do sredine maja ni na kakav način nije učestvovao u odbrani BiH.
Također je potvrdio da Fikret Muslimović nije mogao ništa narediti Ismetu Bajramoviću Ćeli i da je to bila jedna samovolja pomenutog.
Advokatici Bakira Alispahića, Mirni Avdibegović, Ćudić je kazao da je za uviđaje kod teških krivičnih djela postojala nadležna krim služba pri Vojnoj policiji.
Drugi svjedok Hodžić je svjedočio na okolnosti dešavanja 3. maja, iako nije bio u ulici Dobrovoljačka, ali je tužilac Mladen Vukojičić ipak ovog svjedoka danas doveo pred Sud BiH i saslušao ga.
Hodžić je ispričao da je bio u “Bosni 20”, gdje je komandant bio Mušan Topalović Caco. Da je 3. maja bio u Mjesnoj zajednici Toka Džeka, te da nije išao pred Drugu vojnu oblast, ali da su Mušan Topalović, njegov brat i Senad Haračić moguće otišli prema Dobrovoljačkoj.
Istakao je da skoro da nisu imali oružja, možda jednu-dvije lovačke puške.
Suđenje u ovom slučaju nastavlja se 16. septembra 2026.
