Nakon velikog požara koji je početkom srpnja zahvatio područje mostarske deponije Uborak, Federalni zavod za agropedologiju započeo je aktivnosti na ispitivanju mogućeg utjecaja požarišta na kvalitetu tla.
Po nalogu gradonačelnika Marija Kordića, provedeno je uzorkovanje zemljišta na više lokacija kako bi se utvrdilo postoje li posljedice požara i potreba za daljnjim mjerama zaštite.
Što je požar ostavio iza sebe?
Zavod će izvršiti provedbu ispitivanja kroz tri faze, pri čemu će se posljednja faza, odnosno dugoročni monitoring, provesti u razdoblju od šest do dvanaest mjeseci nakon požara.
“Dana 15. srpnja 2026. godine uzeto je ukupno 30 uzoraka zemljišta, u skladu s predviđenim akcijskim planom, nakon što je Grad Mostar službeno potvrdio potpuno gašenje požara 13. srpnja. Pri izradi plana uzorkovanja uzeti su u obzir i podaci Federalnog hidrometeorološkog zavoda Sarajevo o ruži vjetrova tijekom razdoblja trajanja požara, kako bi se preciznije odredila moguća područja utjecaja”, rekli su iz Zavoda za agropedologiju zaBljesak.info.
Naveli su kako su laboratorijske analize uzoraka u tijeku, a njihovi rezultati bit će temelj za nastavak aktivnosti i izradu druge faze stručnog plana.
Požari na deponijama komunalnog otpada, posebno pri sagorijevanju plastike, gume i drugih sintetičkih materijala, oslobađaju velike količine toksičnih plinova i čestica koje se talože na okolnom zemljištu.
Zašto će trajati toliko dugo?
“Napominjemo kako je ključno pravilo da se zemljište ne uzorkuje dok je požar aktivan, jer tinjanje deponije kroz dim stalno ispušta nove čestice, što daje lažne i promjenjive rezultate. Iz tog razloga važne su pravovremene i točne informacije od Civilne zaštite o prestanku, odnosno potpunom gašenju požara na lokaciji”, naveli su iz Zavoda.
Naveli su i kako je ključno pratiti smjer vjetra, odnosno da se uzorci obavezno uzimaju na lokacijama koje su bile izravno niz vjetar u vrijeme aktivnog požara, uz kontrolne uzorke uz vjetar. Zbog toga je važno uključivanje Federalnog hidrometeorološkog zavoda radi dobivanja stručno potkrijepljenih informacija o kretanju, intenzitetu i promjeni smjera vjetra, tzv. ruži vjetrova tijekom trajanja požara za sve dane.
“Moramo istaknuti da smo tijekom praćenja i prikupljanja svih ovih neophodnih informacija u stalnom kontaktu s relevantnim navedenim akterima. Dužni smo ispoštovati potrebne zakonske procedure te dobiti precizne i potkrijepljene podatke koji će nam služiti za daljnje postupanje”, rekli su iz Zavoda zaBljesak.info.
Konačni rezultati tek za 6-12 mjeseci
Nakon potpunog gašenja požara izvršit će obilazak terena, GIS kartiranje zahvaćenog područja, utvrditi smjer širenja dima i vjetra te definirati zone visokog, srednjeg i niskog rizika. Plan uzorkovanja treba obuhvatiti i referentne lokacije izvan utjecaja dima radi usporedbe rezultata.
Predviđeno je uzorkovanje površinskog sloja zemljišta, pepela i, gdje je moguće, sedimenta iz okolnih vodotoka. Laboratorijske analize obuhvatit će ispitivanje svojstava tla, teških metala i organskih polutanata, dok bi za dodatne analize poput PFAS spojeva, BTEX-a, dioksina, furana te mikro i nanoplastike bila potrebna oprema kojom Zavod trenutačno ne raspolaže.
Dva do tri mjeseca nakon prvog uzorkovanja ponovno će se izvršiti uzorkovanje na istim lokacijama kako bi se provjerilo stanje sadržaja polutanata u zemljištu.
Iako se očekuje smanjenje koncentracije dijela onečišćivača pod utjecajem prirodnih uvjeta, opasniji polutanti mogu ostati prisutni u tlu, zbog čega će se na određenim lokacijama uzorkovati i dublji slojevi zemljišta.
U trećoj fazi će provesti treći ciklus uzorkovanja te ga ponoviti na istim lokacijama u razdoblju od šest do dvanaest mjeseci nakon požara kako bi se procijenilo stanje zemljišta, donijela stručna ocjena o sigurnosti tla, kao i potreba za provođenjem mjera sanacije radi smanjenja kontaminacije područja ili nastavak monitoringa uz detaljan prijedlog mjera.
Ispitivanje poljoprivrednih površina
Osim ispitivanja zemljišta, Federalni zavod za agropedologiju preporučuje analizu procjednih, površinskih i podzemnih voda, kao i ispitivanje biljnog materijala na okolnim poljoprivrednim površinama.
“Iz tog razloga neophodno je uključiti i Federalni agromediteranski zavod Mostar radi utvrđivanja sadržaja polutanata u biljnom materijalu na okolnim poljoprivrednim površinama. Poželjno bi bilo da se uzorci biljnog materijala uzimaju na istim lokacijama na kojima će se uzorkovati i zemljište”, naveli su iz Zavoda za agropedologiju zaBljesak.info.
Ostale su vječne kemikalije, teški metali, kancerogeni spojevi?
Među mogućim onečišćivačima tla koji se ispituju nakon požara na deponiji nalaze se različiti teški metali i organski polutanti. Među njima su olovo, kadmij, živa, arsen, krom, nikal, bakar, cink, kobalt i mangan, koji mogu imati štetan utjecaj na okoliš, biljke, podzemne vode i zdravlje ljudi. Primjerice, olovo i živa mogu negativno djelovati na živčani sustav, kadmij može oštetiti bubrege i kosti, dok se arsen i pojedini oblici kroma povezuju s kancerogenim djelovanjem.
Osim teških metala, posebna pozornost usmjerena je i na organske onečišćivače koji mogu nastati izgaranjem različitih materijala. Među njima se izdvajaju dioksini i furani, koji nastaju pri sagorijevanju otpada koji sadrži klor, zatim policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), koji se stvaraju pri nepotpunom sagorijevanju plastike, gume, drveta i goriva, kao i poliklorirani bifenili (PCB) te ukupni naftni ugljikovodici (TPH).
U mogućim analizama razmatrat će se i ispitivanje prisutnosti BTEX spojeva, među kojima je benzen poznat kao kancerogena tvar, te PFAS spojeva, takozvanih “vječnih kemikalija”, koje se mogu dugo zadržavati u okolišu i nakupljati u organizmima.
bljesak.info
