Hidrološke prilike imaju ključan uticaj na obim proizvodnje električne energije iz hidroelektrana u Bosni i Hercegovini, a razlika između izrazito vlažnih i sušnih godina može imati ekonomski efekat od oko 210 miliona eura godišnje, pokazuje analiza energetskog stručnjaka i predsjednika BH K CIGRE Zijada Bajramovića.
Prema podacima iz analize, velike hidroelektrane u BiH u posljednjih osam godina prosječno su proizvodile oko 5,3 teravat-sata (TWh) električne energije godišnje. Međutim, zbog značajnih oscilacija u količini padavina i dotocima vode, ostvareni rezultati često su znatno odstupali od višegodišnjeg prosjeka.
Tako je 2023. godina, koju su karakterisali povoljni hidrološki uslovi, završena s proizvodnjom od 6,4 TWh električne energije iz hidroelektrana, što je oko 21 posto iznad prosjeka. Veća proizvodnja iz obnovljivih izvora omogućila je smanjenje potrebe za angažovanjem termoelektrana i uvozom električne energije, kao i povećanje izvoznog potencijala na regionalnom tržištu.
Bajramović navodi da povećanje proizvodnje sa prosječnih 5,3 na 6,4 TWh predstavlja dodatnih 1,1 TWh električne energije. Pri prosječnoj tržišnoj cijeni od 100 eura po megavat-satu (MWh), vrijednost te dodatne proizvodnje procjenjuje se na oko 110 miliona eura.
S druge strane, nepovoljni hidrološki uslovi mogu značajno ugroziti proizvodnju. Kao primjer navodi se 2020. godina, kada je zbog sušnih perioda i smanjenih dotoka vode proizvodnja iznosila svega 4,3 TWh, odnosno oko 19 posto manje od osmogodišnjeg prosjeka.
Takav pad proizvodnje znači gubitak od približno jednog TWh električne energije, čija bi tržišna vrijednost, pri istoj cijeni od 100 eura po megavat-satu, iznosila oko 100 miliona eura. Uz izgubljene prihode od prodaje električne energije, elektroenergetski sistem suočava se i s dodatnim troškovima zbog potrebe za uvozom struje ili angažovanjem skupljih proizvodnih kapaciteta.
Bajramović u analizi upozorava da nepovoljna hidrologija može negativno uticati na finansijsku stabilnost elektroprivrednih preduzeća, smanjujući sredstva raspoloživa za investicije i modernizaciju energetskih kapaciteta.
– Ukupna razlika između izrazito povoljne i izrazito nepovoljne hidrološke godine iznosi oko 2,1 TWh, odnosno približno 40 posto prosječne godišnje proizvodnje velikih hidroelektrana u BiH. Pri cijeni od 100 eura po megavat-satu, ekonomski efekat te razlike procjenjuje se na približno 210 miliona eura godišnje – dodaje se u analizi.
Bajramović ističe da takva varijabilnost potvrđuje potrebu za diversifikacijom energetskog sektora kroz razvoj vjetroelektrana, solarnih elektrana, baterijskih sistema za skladištenje energije i fleksibilnijeg upravljanja elektroenergetskim sistemom.
Kako se dodaje u analizi, takve investicije mogle bi ublažiti posljedice hidroloških oscilacija, unaprijediti sigurnost snabdijevanja električnom energijom i osigurati dugoročnu finansijsku održivost energetskog sektora Bosne i Hercegovine.
(FENA)
