Presušivanje rijeka i nizak vodostaj tokom ljeta negativno utiču na životnu sredinu, snabdijevanje vodom, poljoprivredu, energetiku i privredu u cjelini. Stručnjaci upozoravaju da bi učestalost i intenzitet suša, potaknuti klimatskim promjenama, u narednim godinama mogli imati značajne posljedice po vodne resurse, poljoprivredu i energetiku.
Iz Agencije za vodno područje rijeke Save (AVP Sava) su za Fenu naveli da na vodomjernim stanicama vodnog područja rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno nisu zabilježeni ekstremno niski vodostaji. Iako je trenutno stanje stabilno, iz AVP Sava upozoravaju da bi, prateći istorijske trendove i uticaj klimatskih promjena, tokom augusta i septembra mogli uslijediti duži sušni periodi, što bi moglo dovesti do smanjenja nivoa površinskih i podzemnih voda na cijelom slivnom području rijeke Save.
– AVP Sava kroz svoju mrežu automatskih hidroloških stanica na površinskim i podzemnim vodama, redovno prati stanje vodostaja na vodotocima sliva rijeke Save, kao i nivoa podzemnih voda – dodali su iz ove agencije.
Takva upozorenja dolaze u vrijeme kada se veliki dio Evrope suočava s jednom od najizraženijih suša posljednjih godina. Nakon višemjesečnog manjka padavina i ponovljenih toplinskih valova, posljedice su već vidljive širom kontinenta kroz rekordno niske vodostaje rijeka, presušivanje jezera, te poteškoće u poljoprivredi i privredi. Posebno su pogođene velike evropske rijeke, a Dunav i Drava na području Slavonije ovih dana bilježe rekordno niske vodostaje.
Hidrološke prilike, prema riječima predsjednika Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijada Bajramovića, imaju značajan uticaj na elektroenergetski bilans Bosne i Hercegovine.
– Razlika između izrazito povoljne i izrazito nepovoljne hidrološke godine iznosi oko 2,1 TWh, odnosno 40 posto prosječne godišnje proizvodnje velikih hidroelektrana. Pri cijeni električne energije od 100 eura/MWh, ekonomski efekat ove razlike iznosi oko 210 miliona eura godišnje – istakao je Bajramović.
Povoljna hidrologija, kako je pojasnio, povećava proizvodnju hidroelektrana sa prosječnih 5,3 TWh na 6,4 TWh, što donosi dodatnih 1,1 TWh električne energije i oko 110 miliona eura dodatne tržišne vrijednosti. Takav rast proizvodnje omogućava veći izvoz električne energije, smanjuje potrebu za skupljom proizvodnjom iz termoelektrana i povećava prihode elektroprivrednih preduzeća. Nasuprot tome, loša hidrologija može smanjiti proizvodnju na oko 4,3 TWh, što predstavlja gubitak od približno 100 miliona eura, uz povećane troškove uvoza električne energije i veći rizik za sigurnost snabdijevanja.
Pored posljedica za ekosisteme i problema sa vodosnabdijevanjem, presušivanje rijeka i nizak vodostaj tokom ljetnog perioda imaju nepovoljan uticaj i na poljoprivredu.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorio je da aktuelni toplotni talas već ostavlja ozbiljne posljedice na biljnu i stočarsku proizvodnju, te da nedostatak vode i visoke temperature ugrožavaju prinose i povećavaju troškove proizvodnje.
– Suša sve više pogađa usjeve, posebno merkantilni i silažni kukuruz, dok se negativni efekti osjećaju i u voćarstvu zbog izraženog nedostatka vlage. Visoke temperature otežavaju i stočarsku proizvodnju, jer stoka teško podnosi ekstremne vrućine, što dovodi do toplotnih udara i smanjenja proizvodnje – naveo je Bićo.
Dodao je da očekuje da će ovogodišnji prinosi u određenoj mjeri biti smanjeni, kao i da će cijene poljoprivrednih proizvoda vjerovatno rasti i zbog visokih troškova proizvodnje. Podsjetio je da je sjetva obavljena u periodu rekordno visokih cijena goriva, đubriva i drugih repromaterijala.
– Klimatske promjene uzimaju svoj danak i taj problem postaje sve izraženiji – poručio je Bićo, te pozvao struku da se aktivnije uključi u pronalaženje rješenja za prilagođavanje sektora novim klimatskim uslovima.
Toplinski val posljednjih dana doseže vrhunac, a u Hercegovini se temperature penju i više od 40 stepeni.
Izvor:Fena/preporod.info
