Vijeće ministara BiH na sjednici 17. juna zaustavilo je dostavljanje odgovora Ministarstva sigurnosti BiH zastupniku Šemsudinu Mehmedoviću o nacionalnoj strukturi, zapošljavanju i napredovanju u tom Ministarstvu od 2023. godine do kraja maja 2026. godine.
S obzirom da su dva glasa bila protiv i u drugom krugu glasanja, Vijeće ministara BiH nije utvrdilo odgovor na zastupničko pitanje Mehmedovića koje je pripremilo Ministarstvo sigurnosti BiH.
Novinska agencija Patria je dobila prijedlog odgovora Ministarstva sigurnosti BiH, pa objavljujemo nacionalnu strukturu Ministarstva, ali i kako se zapošljavalo i napredovalo u mandatu Nenada Nešića, a zatim i Ivice Bošnjaka (HDZ BiH) koji kao zamjenik ministra rukovodi Ministarstvom od kraja 2024. godine, odnosno hapšenja, a zatim i razrješenja Nenada Nešića.
U Ministarstvu sigurnosti BiH na dan 25.05.2026. bilo je 180 zaposlenih: 71 Bošnjak, 70 Srba, 33 Hrvata i šest Ostalih. Od jedanaest rukovodećih pozicija na tri su Bošnjaci, na pet Srbi, a tri Hrvati.
U periodu od 01.01.2023. do 25.05.2026. godine, od formiranja novog Vijeća ministara BiH, u Ministarstvu sigurnosti BiH radni odnos zasnovale su 42 osobe i to 26 Srba, devet Hrvata i sedam Bošnjaka. Od tog broja, otkako je Ivica Bošnjak preuzeo rukovođenje Ministarstvom primljeno je 11 osoba i to osam Hrvata, dvoje Srba i jedan Bošnjak.
U periodu 2023-2026 putem internih konkursa napredovala su 22 državna službenika i to: 11 Srba, sedam Bošnjaka, dva Hrvata i dvoje iz reda Ostalih. Samo u periodu Ivice Bošnjaka napredovalo je devet uposlenika (3 Bošnjaka, po dva Hrvata, Srbina i iz reda ostalih).
Mehmedović je tražio i podatke o Sektoru za zaštitu tajnih podataka, a nacionalna struktura izgleda ovako: šest Srba, četiri Hrvata, tri Bošnjaka i jedno iz reda Ostalih. Radi se o jednom od najvažnijih sektora unutar Ministarstva sigurnosti BiH.
I dok šef HDZ-a Dragan Čović priča o ustavnoj zastupljenosti Hrvata, podaci u državnim institucijama pokazuju da najveću štetu trpe Bošnjaci iako su najbrojniji narod u Bosni i Hercegovini. Nije Čović spomenuo kako Hrvati i to kadrovi HDZ-a u Vijeću ministara BiH imaju četiri pozicije, dok su Srbi na dvije, a Bošnjaci na tri.
Samo u državnim institucijama nedostaje oko 800 Bošnjaka, a najviše u Upravi za indirektno oporezivanje na čijem je čelu Zoran Tegeltija (SNSD), gdje nedostaje oko 200 Bošnjaka. Od četiri rukovodeće pozicije pomoćnika, na dvije su izabrani Hrvati, a na dvije Srbi.
I više se ne može govoriti o slučajnostima prilikom zapošljavanja u državne institucije, već sistemskoj diskriminaciji prema Bošnjacima pogotovo kada se pogleda i sastav Komisija koje provode konkursne procedure, a članove imenuju Agencija za državnu službu BiH na čijem je čelu Anita Markić (HDZ) i rukovodilac institucije koja zapošljava.
O kakvoj diskriminaciji se radi pokazuje i pokušaj nekoliko državnih institucija koje su odbile dostaviti nacionalnu strukturu zaposlenih, dok su neke institucije koje rade u Mostaru ili Banja Luci potpuno etnički očišćene od Bošnjaka.
