(Patria) – Sa neizmjernom radošću smo pratili vijesti o dugo iščekivanom početku radova na izgradnji Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi jer se, s jedne strane, radi o realizaciji višedecenijske plemenite ideje o solidarnosti umjetnika sa Sarajevom u toku opsade, a s druge, jer gradnja novog muzeja, u blizini Zemaljskog i Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, otvara novo poglavlje razvoja muzejske četvrti sa svim potencijalima za društveni, ekonomski i kulturni razvoj Marijin Dvora.
Naveli su ovo iz Historijskog muzeja BiH, na početku pisma odaslanog na nekoliko desetina adresa.
“Međutim, kao jedna od najznačajnijih baštinskih institucija Bosne i Hercegovine, Historijski muzej Bosne i Hercegovine ima zakonsku, stručnu i društvenu odgovornost da štiti kulturna dobra koja su mu povjerena na čuvanje te da pravovremeno reagira na sve okolnosti koje mogu ugroziti njihovu sigurnost. U tom svojstvu, izražavamo ozbiljnu zabrinutost za sigurnost zgrade Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, a pogotovo sigurnosti njenog ključnog arhitektonskog elementa KUBUSA, zbog izvođenja građevinskih radova u neposrednoj blizini. Istovremeno izražavamo zabrinutost za sigurnost osoblja u Muzeju kao i njegovih posjetilaca, te zahtijevamo hitne mjere zaštite nacionalnog spomenika, kao i osiguravanje sigurnosnih uslova za rad i boravak u muzeju”, kaže se u pismu.
Podsjećaju da je zgrada, projektirana i sagrađena prema idejnom rješenju arhitekata Borisa Magaša, Radovana Horvata i Ede Šmidihena 1963. godine, odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2012. godine.
“Zgrada Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine danas predstavlja jedno od najznačajnijih ostvarenja modernističke arhitekture u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. Istovremeno, međunarodna stručna javnost prepoznala je izuzetnu vrijednost objekta – zgrada je predstavljena na izložbi Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980 u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku, dok ju je Fondacija Getty 2018. godine uvrstila među deset najznačajnijih objekata moderne arhitekture u svijetu kroz program Keeping It Modern. Danas se u muzeju nalaze dvije stalne postavke Opkoljeno Sarajevo (u kubusu) i Wer ist Walter? Topografija antifašističkog otpora u Bosni i Hercegovini 1941-1945 (u atriju), kolekcija od više od 400.000 muzejskih predmeta, a Muzej je svakodnevnim aktivnostima na kulturnim i obrazovnim sadržajima postao prepoznatljiva institucija u zemlji i inostranstvu”, rečeno je u pismu.
Napominju da “imajući u vidu da se radi o Nacionalnom spomeniku Bosne i Hercegovine, čija zaštita proizlazi iz Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, smatramo da svaka okolnost koja može ugroziti njegovu konstruktivnu stabilnost zahtijeva hitnu reakciju nadležnih institucija. Riječ je o objektu koji je tokom opsade Sarajeva pretrpio teška oštećenja. Prema izvještaju Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, do 1994. godine krov muzejske zgrade pogođen je sa 23 granate, dok su usljed dugogodišnjeg neriješenog pravnog statusa institucije u poslijeratnom periodu nastala dodatna konstruktivna i materijalna oštećenja.
Zahvaljujući višegodišnjim naporima i podršci domaćih i međunarodnih partnera, u protekloj deceniji realizirani su određeni konzervatorsko-restauratorski zahvati, uključujući obnovu krova, administrativnog dijela zgrade i depoa za čuvanje muzejskih zbirki. Prije tri godine odvojena su sredstva od 1.7 miliona konvertibilnih maraka za radove na rekonstrukciji staklenog dijela fasade i ravnog krova muzeja, kao i ulaznog stepeništa, koji još nisu započeli. Nažalost, čak i ukoliko dođe do realizacije ovog segmenta rekonstrukcije zgrade, njena sigurnost će i dalje ostati ugrožena. Istovremeno je na vanjskom zidu muzejske zgrade, uz glavnu saobraćajnicu i frekventnu pješačku zonu, uočeno vidljivo odvajanje zida, što izaziva ozbiljnu zabrinutost i zahtijeva hitnu stručnu procjenu uzroka, obima i mogućih posljedica”, pojašnjavaju iz Hustorijskog muzeja.
Posebno naglašavaju “da eventualne posljedice ne bi bile ograničene isključivo na dodatno oštećenje već oštećenih dijelova objekta – vanjski zidovi prema ulici i pješačkoj zoni, kao i vanjski zid prema novom objektu u kojem se nalazi stalna postavka Muzeja, ploče na kubusu, – nego i sam kubus zbog svoje specifične konstrukcije. Istovremeno, svako narušavanje stabilnosti objekta predstavlja potencijalni rizik za stalnu postavku muzeja, i daleko važnije za sigurnost zaposlenika muzeja, velikog broja posjetilaca, uključujući organizirane školske grupe, kao i građana koji svakodnevno koriste pješačku komunikaciju uz samu zgradu”.
“Na sve ove opasnosti, kojih smo i sami bili svjesni, dodatno su nas upozorili izvođači radova, projekt menadžer iz firme Strabag, gospodin Mahir Oruč, koje smo slučajno sreli u Muzeju dok su sa sudskim vještakom gospodinom Ilmirom Brkićem u petak 10.07. 2026. došli dokumentovati trenutno stanje objekta, a prije početka radova 13.07.2026. godine. Zbog svega navedenog, obraćamo se nadležnim institucijama i zahtijevamo:
– Hitnu procjenu stanja rizika i hitne mjere zaštite nacionalnog spomenika
– Hitna interventna sredstva za mjere zaštite ugroženog nacionalnog spomenika
Historijski muzej Bosne i Hercegovine u potpunosti podržava razvoj kulturne infrastrukture Sarajeva i izgradnju novih institucija kulture. Međutim, takvi projekti moraju biti realizirani uz
najviše standarde zaštite postojećeg kulturnog naslijeđa i uz puno uvažavanje činjenice da se u neposrednoj blizini gradilišta nalazi nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i javna ustanova koja svakodnevno obavlja svoju muzejsku djelatnost. S obzirom na ozbiljnost okolnosti i moguće posljedice po kulturno-historijsko naslijeđe i sigurnost građana, molimo da ovom zahtjevu pristupite kao pitanju od prioritetnog značaja te nas u najkraćem roku obavijestite o poduzetim aktivnostima. Uz srdačan pozdrav, neka ostane i pitanje ko snosi odgovornost za eventualnu štetu na Historijskom muzeju BiH nastalu kao posljedica izvođenja radova”, navedeno je u pismu.
