(Patria) – U Sarajevu je danas, u okviru redovne sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC), ponovo razgovarano o imenovanju novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
I ovog puta, prema medijskim izvještajima, zbog nemogućnosti usaglašavanja stavova između dva bloka – jednog koji predvode SAD i Italija te drugog koji predvodi Francuska – nije postignuta saglasnost o imenu novog visokog predstavnika, ali ni o njegovim nadležnostima i ukupnom mandatu.
O mogućim razlozima ovog, po drugi put odgođenog imenovanja, u emisiji “Dobar dan BiH” Hayat televizije govorio je nekadašnji bh. diplomata, a danas publicista Fuad Đidić.
– Odmah treba reći da ovo nije pitanje personaliteta, odnosno osobe. Ovo je sada vrlo relevantno pitanje ne samo za BiH i njenu budućnost, nego i za EU, globalni svijet i novi međunarodni poredak.
Možemo reći da je ovo, zapravo, svojevrstan test na kojem se prelama pitanje opstanka međunarodnog poretka – naglasio je Đidić.
Prema njegovim riječima, upravo zbog toga je danas Krug 99 uputio pismo međunarodnoj zajednici na nekoliko relevantnih adresa, u kojem je upozorio na neophodnost odbrane suvereniteta Bosne i Hercegovine, zaštite njene imovine i očuvanja digniteta institucije visokog predstavnika.
– Mi smo, zapravo, izrazili zabrinutost na osnovu dosadašnjih činjenica da se iza svega kriju krugovi koji ne tragaju za zaštitom suvereniteta, nego za zaradom i profitom.
Pri tome mislim na ljude bliske Trumpovoj administraciji. Bojim se da su to ljudi koji žele iskoristiti slabljenje institucija BiH, kao i slabljenje institucije visokog predstavnika, s jednim jedinim ciljem – sticanjem profita.
Shvatio sam da je ova sedmica, zapravo, predstavljala samo pauzu te da će uskoro uslijediti nastavak razgovora. Ono što je važno istaći jeste ono na šta je prije nekoliko dana ukazao ministar vanjskih poslova Francuske.
Naime, kada je na prijedlog Njemačke od njega zatraženo da promijeni stav u pogledu nominacije Renéa Troccaza, odgovorio je da to ne može učiniti sam, već da mora konsultovati predsjednika Emmanuela Macrona – navodi Đidić.
Ocjenjuje i kako je to bila vrlo snažna indicija da odluke u vezi s visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu donose predsjednici država.
– Može se pretpostaviti da to pitanje više nije na nivou ambasadora, niti ministara, već predsjednika država, ne samo u Francuskoj, nego i u Njemačkoj, dok je za Washington to odranije poznato – dodaje Đidić.
