USK i Federacija BiH između statističkog rasta i stvarnog ekonomskog pritiska
Iako službeni podaci pokazuju rast fiskalnog prometa i prosječnih plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskom kantonu, detaljnija analiza otkriva zabrinjavajući trend – broj zaposlenih opada, dok troškovi života nastavljaju rasti.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, broj registrovanih zaposlenih u Federaciji BiH smanjen je sa 551.452 krajem 2024. godine na 541.829 krajem marta 2026. godine. To znači da je u periodu od svega 15 mjeseci evidentirano 9.623 manje zaposlenih.
Sličan trend prisutan je i u Unsko-sanskom kantonu, gdje je broj zaposlenih pao sa 39.552 na 38.478, odnosno za 1.074 osobe.
Stabilna nezaposlenost ne znači stabilno tržište rada
Iako podaci o registrovanoj nezaposlenosti na prvi pogled ne pokazuju dramatične promjene, ekonomisti upozoravaju da takva statistika može dati pogrešnu sliku stvarnog stanja.
U Federaciji BiH krajem 2024. godine evidentirane su 255.482 nezaposlene osobe, krajem 2025. godine 253.582, dok je krajem februara 2026. godine broj nezaposlenih iznosio 254.384.
U USK broj nezaposlenih kretao se od 25.883, preko 25.599, do 25.962 osobe.
Međutim, stabilan broj nezaposlenih ne mora značiti i stabilno tržište rada, posebno u sredinama iz kojih radno sposobno stanovništvo sve češće odlazi u inostranstvo ili napušta evidencije biroa.
Rast fiskalnog prometa nije nužno znak jače privrede
Fiskalni promet u FBiH porastao je sa 69,90 milijardi KM u 2024. godini na 75,45 milijardi KM u 2025. godini, što predstavlja rast od 7,94%.
U Unsko-sanskom kantonu fiskalni promet povećan je sa 4,40 milijardi KM na 4,64 milijarde KM, odnosno za 5,41%.
Ipak, ekonomisti upozoravaju da nominalni rast prometa ne znači automatski i stvarni rast privrede, jer značajan dio povećanja dolazi kao posljedica viših cijena roba i usluga.
Drugim riječima, građani troše više novca, ali za manju količinu proizvoda i usluga nego ranije.
Plaće rastu, ali život postaje skuplji
Prosječna neto plaća u Federaciji BiH porasla je sa 1.315 KM na 1.643 KM, dok je u Unsko-sanskom kantonu povećana sa 1.198 KM na 1.522 KM.
Međutim, istovremeno je sindikalna potrošačka korpa porasla sa 2.930 KM na 3.335 KM.
To znači da prosječna plaća u USK i dalje ne pokriva ni polovinu osnovnih mjesečnih troškova četveročlane porodice, što jasno pokazuje koliko je standard građana pod pritiskom.
Makroekonomska stabilnost nije isto što i kvalitet života
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su devizne rezerve porasle sa oko 17,6 milijardi KM krajem 2024. godine na oko 18,21 milijardu KM krajem 2025. godine.
Višak iznad obavezne rezerve iznosio je oko 2,45 milijardi KM, što ukazuje na određeni nivo finansijske stabilnosti države.
Ipak, stabilne rezerve i pozitivni makroekonomski pokazatelji ne znače automatski i bolji životni standard građana, posebno u sredinama poput Unsko-sanskog kantona, gdje su plaće niže, poslovna baza slabija, a odlazak stanovništva izraženiji nego u razvijenijim dijelovima Federacije.
Šta zapravo pokazuje statistika?
Ključno pitanje nije samo koliko raste promet ili koliko iznosi prosječna plaća na papiru.
Pravo stanje ekonomije mjeri se kroz:
- broj zaposlenih,
- realnu kupovnu moć,
- rast cijena,
- produktivnost,
- sigurnost radnih mjesta,
- te sposobnost društva da zadrži radno sposobno stanovništvo.
Upravo zato mnogi građani danas imaju osjećaj da, uprkos statističkom rastu, žive sve teže.
Jer, kako narod kaže – na mostu dobiješ, a na ćupriji izgubiš.
