(Patria) – NATO je objavio nove osnovne zahtjeve za otpornost država na krize, hibridne napade i druge sigurnosne prijetnje, naglašavajući da sposobnost odbrane više ne zavisi samo od vojske nego i od funkcioniranja ključnih civilnih sistema.
Dokument pod nazivom „Baseline Requirements for Resilience“ objavljen je 17. septembra, a NATO navodi da su zahtjevi prilagođeni sigurnosnom okruženju u kojem države istovremeno mogu biti izložene cyber napadima, sabotažama, poremećajima infrastrukture i drugim oblicima hibridnog djelovanja.
Suština novog pristupa jeste sposobnost države i društva da nastave funkcionirati i u slučaju ozbiljne krize ili sukoba.
NATO posebno izdvaja kontinuitet rada vlasti i ključnih državnih službi, otpornost energetskog sistema, sposobnost upravljanja velikim kretanjima stanovništva, sigurnost hrane i vode, zdravstveni sistem, komunikacijske mreže i transport.
Posebno mjesto ima energetika.
Od država se očekuje da budu sposobne održavati snabdijevanje energijom i u uslovima ozbiljnih poremećaja, što uključuje zaštitu infrastrukture, alternativne pravce snabdijevanja i mogućnost odgovora na prekide koji mogu nastati zbog fizičkih ili cyber napada.
Jednako važna postaje otpornost telekomunikacijskih i digitalnih sistema.
NATO upozorava da savremene krize mogu uključivati napade na komunikacijske mreže i drugu infrastrukturu od koje zavise i civilne institucije i oružane snage.
Transportna infrastruktura također se posmatra kao dio ukupne odbrambene sposobnosti. Ceste, željeznice, aerodromi i luke moraju biti sposobni podržati civilne potrebe, ali i kretanje vojske i opreme kada je to potrebno.
NATO navodi i zdravstveni sistem, koji mora imati sposobnost odgovora na veliki broj žrtava i istovremeno nastaviti pružati osnovne zdravstvene usluge stanovništvu.
U osnovi koncepta nalazi se ideja da vojska tokom ozbiljne sigurnosne krize zavisi od civilnog sektora – električne energije, komunikacija, transporta, zdravstvenih kapaciteta, hrane i vode.
Zbog toga NATO otpornost civilnog društva i institucija tretira kao sastavni dio kolektivne sigurnosti.
Novi dokument posebno je zanimljiv i za Bosnu i Hercegovinu, iako BiH nije članica NATO-a.
BiH je partnerska država NATO-a i saradnju s Alijansom ostvaruje kroz postojeće partnerske mehanizme, dok pitanje otpornosti institucija i kritične infrastrukture ima direktnu sigurnosnu važnost bez obzira na status države prema članstvu.
Novi NATO-ovi zahtjevi zato otvaraju pitanje koliko su institucije BiH pripremljene za istovremene poremećaje u energetici, telekomunikacijama, transportu i cyber prostoru te postoji li jedinstven sistem zaštite kritične infrastrukture sposoban funkcionirati tokom ozbiljne sigurnosne krize.
Posebno pitanje predstavlja sposobnost države da osigura kontinuitet rada institucija i osnovnih javnih službi u situaciji u kojoj bi ključna infrastruktura istovremeno bila izložena fizičkim, cyber i drugim hibridnim napadima.
