Piše: Armin Sijamić
Ukrajina je jučer dobila novog premijera. Sergij Korecki naslijediće Juliju Sviridenko u novoj rokadi u vrhu ukrajinske vlasti.
Već neko vrijeme javnost u Ukrajini se privikavala na promjene u Vladi. Predsjednik Volodimir Zelenski opet se odlučio za promjene, novu u nizu koje je napravio od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2026. godine.
Korecki je došao na čelo Vlade nakon što je samo godinu dana na toj poziciji provela četrdesetogodišnja Julija Sviridenko o kojoj je Zelenski ove sedmice imao riječi hvale, najavljujući da će dobiti novu važnu funkciju u vrhu ukrajinske države, a novinari pretpostavljaju da je riječ o poziciji ukrajinske ambasadorice u Sjedinjenim Američkim Državama.
Sviridenko je imenovanjem na mjesto premijerke imala dva velika zadatka – pripremiti privredu za nove reforme i rad u ratnim okolnostima, te zadržati dobre odnose s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se vratio u Bijelu kuću nekih šest mjeseci ranije.
Zelenski je tada govorio da od ove ekonomistice očekuje da popravi ekonomsku sliku Ukrajine, a ranije je bila ministrica ekonomije i prva potpredsjednica Vlade. Uz to, bila je zamjenica šefa kabineta predsjednika Ukrajine, odnosno desna ruka Andrija Jermaka, jednog od najbližih ljudi Zelenskog. Zelenski je također od nje očekivao da koristi svoje iskustvo i kontakte na Zapadu.
Ako bi se njen mandat gledao iz ta dva ugla, onda bi se moglo reći da je Sviridenko uradila dobar posao, jer je ukrajinska namjenska industrija u protekloj godini napravila napredak, posebno u proizvodnji dronova koje sada i izvozi. Sve je to bilo moguće uz pomoć Zapada, posebno evropskih država. Kada je riječ o odnosima s Washingtonom i tu je Sviridenko imala uspjeha, iako je njen doprinos tu teško cijeniti, jer najveća svjetska sila nije napustila Kijev, uprkos Trumpovim ispadima i dogovorima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Sviridenko je u srijedu navečer podnijela ostavku i rekla da ostaje da „služi ukrajinskoj državi“.
Novi premijer – tehnokrata
Imenovanje novog premijera popraćeno je objašnjenjem da on ima zadatak pripremiti Ukrajinu za petu ratnu zimu, odnosno osigurati dovoljno energenata i uredno snabdijevanje istim. Sergij Korecki na poziciju premijera dolazi iz sektora energetike. Četrdesetosmogodišnji Korecki je inženjer. Između ostalog, bio je prvi čovjek Naftogaza – najveće ukrajinske kompanije u sektoru nafte i prirodnog gasa.
To što Ukrajina održava postojeći elektroenergetski sistem, uprkos silnim ruskim napadima, svakako je uspjeh i Koreckog i drugih ljudi koje rade u tom sektoru.
Korecki je dobio 289 od potrebnih 226 glasova u ukrajinskom parlamentu, što je za 27 više od Sviridenko godinu dana ranije.
I prije imenovanja važio je za favorita za premijersku poziciju, iako su i druga imena bila u igri.
U obraćanju parlamentu pred glasanje o novom premijeru, Korecki je rekao da će mu glavni prioriteti biti odbrana zemlje, ekonomska stabilnost i nastavak integracije u Evropsku uniju.
Oni koji su branili njegovo postavljanje na premijersku poziciju isticali su da nije bio u politici i da je tehnokrata. To mu je trebala biti referenca za izdizanje iznad blata ukrajinske politike koju potresaju mnogi skandali.
Zelenski mijenja ljude, ali neke stvari ostaju iste
Zelenski godinama govori o borbi protiv raširene korupcije u njegovoj Vladi i državnom aparatu. Brojne smjene, ostavke i premještanja obilježile su zadnje godine u radu vrha ukrajinske vlasti.
Ukrajinu već duže vrijeme potresa i korupcijski skandal „Midas“ težak stotinu miliona dolara, a prema tvrdnjama ruskih medija glavni akter te afere Timur Mindič je blizak novom premijeru Koreckom. Mindič je, između ostalog, dugogodišnji poslovni partner i prijatelj Zelenskog. Mindič je u novembru izbjegao hapšenje i otišao u Austriju ili Izrael, prema različitim navodima.
Ali, dio ukrajinske javnosti je više od imenovanja Koreckog zabolio odlazak ministra odbrane Mihaila Fedorova, koji je na tu poziciju postavljen u januaru. Ostavka ovog tridesetpetogodišnjaka izvela je jučer Ukrajince na ulice više gradova. On je noć ranije podnio ostavku, primoran ostavkom premijerke.
Mnogi Ukrajinci, uključujući ratne veterane, Fedorova su vidjeli kao borca protiv korupcije i dobrog ministra. Iznuđenu smjenu Fedoriva osudila je i liderka opozicije Irina Geraščenko.
Ukrajinski mediji su navodili da je Fedorov bio jedan od kandidata za premijera.
Smjena je, tvrde neki ukrajinski mediji, došla zbog sukoba Fedorova s vrhom vojske, odnosno s generalom Aleksandrom Sirskim, kojeg je Zelenski postavio na tu poziciju nakon još jednog sukoba unutar vrha ukrajinske vojske i politike, zamijenivši tada veoma popularnog generala Valerija Zalužnog.
Zašto je Zelenski odabrao Koreckog za premijera, postoji mnogo teorija. Jedna od njih kaže da ukrajinski predsjednik voli da radi s ljudima koji su izbjegavali politiku i da ga vidi kao „kriznog menadžera“. Drugi kažu da u Kijevu traje bespoštedna borba unutar političke, ekonomske i vojne elite i da su silna gibanja rezultat takvih procesa.
Ipak, i u takvim imenovanjima Zelenski prati neku logiku, tražeći ljude koji će izvršiti zadatak. Treba se sjetiti i imenovanja Rustema Omerova za ministra odbrane 2023. godine kome je između ostalog dao zadatak da Ukrajinu približi islamskom svijetu, u kome je Putinova Rusija tada bolje stajala od Ukrajine.
Sve te silne promjene u vrhu vlasti države koja je četiri godine u ratu ukazuju da se tamo vode dva paralelna procesa – da je Ukrajina živo društvo koje je spremno na stalne promjene i da ima teške probleme s kojima se dugo bori. Sada je jasno da će uspješnost upravljanja tim procesima odrediti sudbinu Ukrajine u narednim godinama, a premijer Korecki postaje odgovoran za njihov ishod.
