Piše: Armin Sijamić
U nedjelju su Brazilci izašli na drugi krug predsjedničkih izbora. Aktuelni predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva napravio je pravi podvig i preokrenuo svoj poraz iz prvog kruga. Dva dana kasnije, vremešni lider slavio je svoj 81. rođendan.
Protekla sedmica u Latinskoj Americi, ako je sagledamo u kontekstu obračuna desnice i ljevice, obilježena je s dva važna događaja. U Ekvadoru je uhapšena Luisa Magdalena González Alcívar, prošlogodišnja kandidatkinja za mjesto predsjednika te države, pod optužbom za nepravilnosti u izbornim troškovima i finansiranju političkih aktivnosti za izbore 2023. godine. Mnogi tvrde da se radi o montiranom procesu protiv ljevice koja se opire desničarskom predsjedniku.
Predsjednik Ekvadora Daniel Roy Gilchrist Noboa Azín zaljubljenik je u američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se proteklih mjeseci interesovao za drugu državu – Brazil, najveću i najsnažniju državu Južne Amerike s populacijom od 220 miliona ljudi i ogromnim prirodnim resursima. Povrh svega, ta država je vođena od strane ljevičara prepreka je za gotovo potpuni trijumf desnice na tom kontinentu.
Upitan o nedjeljnim izborima u Brazilu, Trump je rekao da su mu „izgledali užasno“ i kao još jedni „namješteni izbori“, dodajući da se on nije zauzimao ni za jednu stranu.
Trumpova tvrdnja da se nije zauzimao ni za jednu stranu nije tačna, jer je mjesecima nastojao oslabiti aktuelnog predsjednika Lulu da Silvu, u namjeri da na vlast dođe senator i desničar Flávio Nantes Bolsonaro, sin osuđenog bivšeg brazilskog predsjednika Jaira.
Veze porodice Bolsonaro i Trumpa nisu tajna. Lula je u izbornoj kampanji govorio da njegov protivkandidat želi Brazil podrediti interesima SAD-a. Po proglašenju pobjede u nedjelju, aktuelni predsjednik je rekao da njegova država odbija biti bilo čije „zadnje dvorište“, što je jasna aluzija na politiku službenog Washingtona prema kojoj u zapadnoj hemisferi nema mjesta za druge sile.
Izborna pobjeda
Pitanje pozicije Brazila u Latinskoj Americi i u svijetu, s obzirom na to da je ova država ekonomska sila i članica BRICS-a, za posmatrače izvana bilo je najvažnije pitanje, iako su Brazilci imali mnoge druge stvari na umu. Lula je to na vrijeme razumio i u tri sedmice preokrenuo poraz iz prvog kruga predsjedničkih izbora u veliku pobjedu.
Nakon što je Lula izgubio prvi krug, uprkos raznim anketama koje su pokazivale da će pobijediti, pri izlaznosti od 78,92 posto, osvojivši 45 posto glasova u poređenju s 47 posto Bolsonarovih, za drugi krug su mu trebali novi pristup i još veća izlaznost birača. I to je uspio, iako su ovaj put ankete govorile da će Bolsonaro pobijediti u drugom krugu.
U drugom krugu izlaznost je bila 80,78 posto, a aktuelni predsjednik je dobio 64,2 miliona glasova, preko četiri miliona više od Bolsonara, odnosno 51,79 posto. Masovna mobilizacija njegovih glasača desila se, uglavnom, na sjeveru i istoku Brazila, dok je njegov tim pojačao prisustvo na društvenim mrežama kojima su dominirali desničari. Nakon izbora Lula je zahvalio jednom od ljudi koji su ga nagovorili na takav pristup, a njegova grupa na WhatsAppu je u odnosu na prije izbora porasla s pedeset hiljada na deset miliona članova. Ti ljudi su preko društvenih mreža došli do mnogo neodlučnih Brazilaca, suzbijajući političku propagandu desnice i šireći svoju.
Pojačani rad na mrežama, posebno na WhatsAppu i TikToku, donio mu je rast u južnim i jugoistočnim dijelovima Brazila, gdje je Bolsonaro uvjerljivo pobijedio u prvom krugu. Broj praznih i nevažećih listića u biračkim kutijama smanjen je za 900 hiljada u odnosu na prvi krug i neki vjeruju da su ti ljudi u nedjelju glasali za Lulu, objašnjavajući odakle je ljevica „izvukla“ nove glasove.
Društvene mreže su bile jedna od tema izbora. Ljevica je tvrdila da američka kompanija Meta favorizuje desnicu manipulacijom algoritama i cenzurom Luline kampanje. Meta je odbacila sve optužbe. Nakon objave rezultata u nedjelju, ovaj slučaj je naveo neke da zaključe da su Brazilci pobijedili algoritme društvenih mreža. Lula je poslije izbora rekao da su na izbore, preko društvenih mreža, utjecali izvan Brazila i da će se to pitanje morati regulisati. „Učićemo još više matematiku i inženjerstvo, jer ne želim da ostanemo zavisni od kineske ili američke vještačke inteligencije“, poručio je Lula i rekao da želi da Brazilci sami naprave takve sisteme.
Luiz Inácio Lula da SilvaBolsonarov poraz, nada za ljevicu
Flávio Bolsonaro je u kampanji pred drugi krug izbora pravio brojne greške. Ali jednu mu mnogi Brazilci nisu mogli oprostiti. Naime, on se u televizijskoj debati s Lulom šalio što aktuelni predsjednik ima devet prstiju. Lula da Silva, siromašni radnik u metalnoj industriji i sindikalac, mali prst lijeve ruke je izgubio na poslu. Reagovao je burno na Bolsonarov komentar i rekao da se njegov rival smije radnicima, poručivši da senator nikada ništa nije u životu radio.
Pored toga, ljevica je Bolsonara optuživala da želi smanjiti socijalne programe, Brazil predati u ruke SAD-a, a Lula je kritikovao njegovog oca i desnicu uopšte što je tokom obnašanja vlasti prodavala državne kompanije, rekavši Brazilcima da njegov rival želi to nastaviti raditi. Poručio je glasačima da zdrave državne kompanije ne treba prodavati, već da ih treba jačati.
Iza priče o vlastitim kapacitetima u oblasti vještačke inteligencije, odbijanju da prodaje državnu imovinu i nepristajanju da se potčini interesima SAD-a i multinacionalnim kompanijama, Lula je gradio narativ o zaštiti suvereniteta Brazila. Bolsonaro je imao drugačiji pristup – Lula i ljevica moraju otići jer su korumpirani i nesposobni, a najbolji odnosi sa SAD-om su interes Brazila. U prvom krugu predsjedničkih izbora, kada su se birala i zakonodavna tijela, Bolsonaro i njegova Liberalna partija (PL) imali su više uspjeha od Lule i njegove Radničke partije (PT).
Lula je tako izborio svoj četvrti mandat na mjestu predsjednika Brazila i tu bi trebao dočekati američkog predsjednika koji će doći poslije Trumpa. Novi četverogodišnji mandat mijenja stanje u Latinskoj Americi, nakon serije izbornih poraza ljevičara s kojima se zvanični Washington obračunava na razne načine.
Lulina pobjeda važna je za latinoameričku ljevicu, posebno jer se radi o čovjeku koji je jedan od njenih simbola. To je čovjek koji je dobio najviše glasova u historiji Latinske Amerike – stotine miliona ljudi su mu dali glas tokom njegove političke karijere koja traje gotovo pet decenija. U borbi za svoja uvjerenja dva puta je bio u zatvoru – osamdesetih godina prošlog vijeka kao sindikalista i 2017. godine kao bivši predsjednik Brazila u dva mandata.
U pobjedničkom govoru Lula je obećao da će raditi više nego ikada, u svom posljednjem mandatu na čelu Brazila, u namjeri da nastavi sadašnji kurs razvoja države. Međutim, njegove pristalice očekuju još nešto – pronalazak nasljednika koji će voditi brazilsku ljevicu i PT. To od njega očekuju i oni koji žele manje utjecaja Washingtona u Latinskoj Americi.
I brazilska desnica ima svoje brige. Flávio Bolsonaro je prvo odbio da prizna rezultate izbora, a onda se predomislio. Ubrzo mu je sud naredio da preda pasoš i da ne napušta Brazil, a on je, prema nekim medijima, izrazio zabrinutost da će biti uhapšen kao i njegov otac, za kojeg vjeruje da će umrijeti u zatvoru. Senatora Bolsonara se istražuje zbog korupcije i pranja novca, što je on negirao i rekao da neće napustiti Brazil. Ali, već u utorak poslijepodne došla je vijest da je senator, pod nerazjašnjenim okolnostima, napustio Brazil i zaputio se u Sjedinjene Američke Države.
